" "
Više

    " "

    Milena Bačelić: Dokle god manje vrijedi stručan nego podoban ne nadam se nekom većem pomaku

     

    Šibensko-kninska Obrtnička komora ovih je dana dobila novo vodstvo. Na mjestu predsjednika poznati šibenski ugostitelj Joso Smolić zamijenio je dugogodišnjeg predsjednika Antu Mihića, a na čelo Nadzornog odbora te ustanove imenovana je Milena Bačelić, inače dugogodišnja suradnica Šibenskog tjednika. S njom smo prigodno popričali o stanju u obrtništvu, ali i prvim koracima koje će novo vodstvo poduzeti kako bi popravilo tešku situaciju.

    Koji su po vama najveći problemi obrtnika?

    Problema je mnogo. Ključno je da se ti problemi gomilaju jer mi u ovoj zemlji funkcioniramo po principu da se nikako ne možemo odlučiti želimo li raspravljati o stvarima koje nisu bitne ili se želimo baviti stvarima koje bi trebale unaprijediti naš položaj. Evo, dat ću primjer – mi smo zemlja u kojoj je trenutno gorući problem premještanje Titove biste s Pantovčaka, sutra će biti promjena imena neke ulice i tako dalje. Mi smo zemlja u kojoj jednostavno nikada nije dosadno. Na moju veliku žalost, od Titove biste više me zanima najava ministra Lalovca kako će dodatnim bonusima stimulirati povećanje učinkovitosti javne uprave, počevši od Ministarstva financija, odnosno Porezne i Carinske uprave. S jedne strane, ta najava me veseli, učinkovitost javne uprave je nešto što svakoga veseli, ali moram priznati da mi je istovremeno svojevrstan hladni tuš jer sam nakon svih ovih godina naučila da svaka nova najava veće učinkovitosti donosi samo nove probleme s kojima kao obrtnici moramo izlaziti na kraj. Povećanjem porezne presije koju provodi aktualna Vlada, u kojoj su najveći kriminalci babe na pijaci i ljudi koji se trude nešto i raditi u ovoj zemlji, teško da možemo ići naprijed. I to je trenutno, uz nelikvidnost i nelojalnu konkurenciju kroz rad na crno, po meni, najveći i gorući problem.

    DOPUNA ZAKONA

    Što bi onda konkretno trebalo promijeniti?

    Mišljenja sam da Poreznu upravu treba ustrojiti kao upravu s ljudskim licem, a ne kao hladan i bezosjećajan sustav. U njoj obrtnici moraju vidjeti partnera kome će se uvijek, a posebno u najtežim poslovnim trenucima, moći obratiti za pomoć, kako bi zajedničkim snagama i sinergijom pronašli način izlaska iz krize. U zadnje vrijeme stalno slušamo kako je veliki broj obrtnika Porezna uprava ovršila zbog poreznih dugova, ali nažalost, Poreznu upravu ne zanima kako su nastala ta dugovanja, pa bez mnogo razmišljanja dolazi do blokade računa. Kada se obrtniku dogodi blokada poslovnog računa, tada su mu blokirana sva sredstva. U toj situaciji obrtnik nema prava na zaštićeni račun, na koji bi mu se izdvajala minimalna sredstva potrebna za život i uzdržavanje obitelji, te je doveden pred zid. Smatram da bi se obrtnici u tom slučaju morali hitno zaštiti, potrebno je, zato, donijeti dopunu ovršnog zakona u kojem bi se obrtniku, kao i radnicima omogućilo da im jedna trećina prihoda odlazi na ovrhu, a dvije trećine sredstava ostaje za daljnje poslovanje. Većina tih dugova su neplaćeni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje, zaradio ili ne zaradio, taj mjesec moraš platiti. Kod određivanja doprinosa, recimo, bilo bi daleko pravednije da obrtnici plaćaju doprinose prema rezultatima svoga rada. Time im država ne bi uzimala ono što joj, ‘ajmo biti objektivni, ni ne pripada, a sam rizik visine buduće mirovine snosili bi isključivo mi sami. Mišljenja sam da bi država na taj način, negušenjem obrtnika, dobila mnogo više. Sve je to jedan začarani krug. Kad država svojim prisilnim naplatama sjedne na račun, stvara se prostor za rad na crno, rad na crno stvara nelojalnu konkurenciju onima koji uspijevaju podmirivati svoje obveze redovito i na taj način baš nitko ne dobiva ništa dobroga.

    OBRTNICI TRAŽE PODRŠKU

    Kolika bi trebala u svim tim procesima biti uloga Obrtničke komore, a kolika ona danas zapravo jest?

    Kroz stoljeća obrtnici su uvijek bili udruženi, nekad kroz cehove, danas kroz udruženja i komore. Teško da bi obrtnik kao pojedinac mogao ostvariti ikakva prava, predlagati izmjene zakona. Zato je uloga komora itekako velika i nezamjenjiva. Svjedoci smo vremena u kojem obrtništvo proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, pa sam mišljenja da bi i uloga Komore morala biti mnogo veća. Kad sam davne 1995. godine otvorila obrt i ušla u životnu avanturu zvanu obrtništvo, čitala sam da je Hrvatska obrtnička komora samostalna, stručna, poslovna organizacija obrtnika koja promiče i zastupa zajedničke interese obrtništva. Međutim, iako na papiru sve to lijepo zvuči, u praksi sam na to rijetko nailazila. Smisao komore bi trebao biti da nema vlastitih interesa niti težnji za ostvarivanjem dobiti na kraju poslovne godine. Kada vidim da je neka obrtnička komora kalendarsku godinu završila s nekoliko stotina tisuća u plusu onda tu obrtničku komoru vidim kao tromu organizaciju koja dobivena sredstva obrtnika nije usmjerila namjenski niti učinkovito. Prijedlog ministarstva od prije dvije godine da se ukine obvezno članstvo Hrvatskoj gospodarskoj komori i Obrtničkoj komori vidim kao prijetnju da se izgubi neovisnost u zastupanju naših interesa, ali i kao poticaj svima nama u obrtništvu da stvari pokrenemo na način da svaki obrtnik svojom uplatom komorskog doprinosa ostvari i pojedinačnu korist u svom poslovanju, počevši od besplatnih seminara, savjetodavnih usluga o poslovanju, nastupa na sajmovima, promocije, informiranja, pravne pomoći. Kada kao obrtnici organiziramo naše krovne organizacije na način da će te iste organizacije raditi u uvjetima dobrovoljnog članstva isto kao i uvjetima obveznog članstva, i da po tom pitanju nema baš nikakvog straha od urušavanja komorskog sustava, onda ćemo znati da radimo dobro i da smo zaista dobili organizaciju kakvu trebamo. Komore bi trebale raditi na način da se niti jedan njihov obrtnik ne zapita jednom mjesečno – zašto ja ovo plaćam. Dok toga nema, neće biti ni dobrih komora! Nadam se da će naše komore u budućnosti više raditi na tome da budemo konkurentniji, da dobijemo dobre savjete, da nam omoguće bolju povezanost, kao i međunarodnu prepoznatljivost, da će mnogo više raditi na ostvarivanju međunarodne suradnje u području obrtništva, kao i na programa za korištenje sredstava fondova Europske unije. Polažem mnogo nade u novoizabrano rukovodstvo naše matične Obrtničke komore na čelu s novoizabranim predsjednikom Joso Smolićem. Smatram da je svih ovih godina, obnašajući dužnost predsjednika Udruženja obrtnika Šibenik, radio na dobrobiti svih nas i obrtništva općenito, pa da nema razloga da tako ne nastavi i dalje.

    Pridaje li se obrtnicima dovoljno važnosti u aktualnim politikama, te mislite li da bi, s obzirom da na leđima nosite dobar dio realnog sektora trebali dobiti više pažnje?

    Obrtnici su ljudi koji nikada nisu tražili milostinju, već samo dobre uvijete za pošten posao. Kada pogledate obrtnika prije 30 godina i obrtnika danas, onda vidite da su obrtnici nekada dobro živjeli, zapošljavali ljude, a sada rade za druge i grcaju u dugovima. Samim tim, vidimo da im se ne daje dovoljna važnost u aktualnim politikama. Zadnjih godina imam osjećaj kao da netko namjerno želi uništiti ne samo nas obrtnike, nego i kompletno gospodarstvo. Domišljati porezi ubijaju svaki pošteni rad, uništavaju obiteljske radionice, tradiciju. Svakodnevno slušam stravične ljudske sudbine i priče i kad vidim, dok prolazim ulicama našeg grada, kako se svako malo zatvori neka radnja, nešto u meni podivlja. Znam, naime, da to nije još samo jedna tužna priča, već na tu brojku dolazi još po dva radnika i četiri člana njihovih obitelji.

    Što su po vama pravi razlozi gašenja obrta?

    Razlog gašenja obrta je konstantna nepovoljna zakonska regulativa, bez obzira o kojoj se vlasti radilo. Porezi, fiskalizacija i svi ostali zakoni vezani uz obrtnike doveli su ljude u blato iz kojeg je vrlo teško isplivati. Bez malih poduzeća i obrta nema ni napretka. Svojevremeno je ministar Linić izjavio, po meni, najveću glupost ikad, a ona glasi: ‘Logično je da s našim reformama ‘neke firme i obrti’ neće moći funkcionirati, no i to je jedna od mjera za izlazak iz krize’. Znači, drugim riječima, hrvatskoj vlasti je uništavanje firmi i obrta te masivno povećanje nezaposlenosti izlazak iz krize. Sama ova izjava pokazuje koliko pažnje obrtnik dobiva. I to se mora promijeniti. Pažnju koju naš obrtnik dobiva možemo usporediti na način kao kad doživite tešku prometnu, a ekipa iz hitne pomoći vam dolazi s preparatima za ten i kosu. Svakom novom mjerom se najavljuje kraj agonije za obrtništvo, a ona se, nažalost, samo produljuje i produbljuje.

    VIDOŠEVIĆEVSKA BAHATOST

    milena bacelic

     

    Kako biste okarakterizirali bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Gospodarske komore, danas optuženog zbog pronevjere, Nadana Vidoševića?

    Dok je hrvatsko gospodarstvo tonulo u propast, Vidošević i HGK igrali su se pijanih bogataša i nisu osjećali gospodarsku krizu. No, usprkos svemu viđenom, još nijedan političar u Hrvatskoj nije odgovarao za propuste iz svog resora. Hrvatski narod robuje vlastitim političarima, koji su se, nažalost, obogatili pljačkom i pogodnostima, ali nitko ne diže glas i ne buni se na taj nazovimo ga ‘Vidoševićevski način’ trošenja poduzetničkih novaca. To je poznata hrvatska šutnja. Zašutjet ću onda i ja, i dalje na ovo pitanje iz protesta neću odgovarati. Na stranu sav novac koji je ukrao, dan-danas ne mogu prožvakati njegovu narcisoidnu primjedbu da su Hrvati lijen i neobrazovan narod koji nema radne navike i navikao je živjeti na tuđem novcu, popljuvavši tada sve one ‘lijenčine i neradnike’ koji su mu plaćali članarinu, a na čijoj je grbači tako skromno živio i punio ‘Nadanove podrume’. Ovakva bahatost je prepoznatljiva na svakom koraku, ne samo u njegovom slučaju, i to sve u ime Domovine i domoljublja, vjere i morala, ratnih zasluga i nacionalnih interesa.

    Što mislite zašto je sve manje žena u poduzetništvu i obrtništvu, te je li točno da je biznis samo za jači spol?

    Iako je položaj žena u poduzetništvu i obrtništvu još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, mislim da su se ti trendovi posljednjih godina značajno promjenili. Smatram da bi svatko trebao imati jednaku šansu za ostvarenje vlastitog potencijala, bez obzira na podrijetlo, materijalni status, dob i spol. Iz nekog svog iskustva, a radim, evo, već 17 godina, moram iskreno kazati da se osobno nisam susrela s problemom kojem bi glavni uzrok bio taj što sam žena. Ali svakako postoje mnogi primjeri gdje muške kolege nastoje pokazati svoju superiornost nad ženama i gdje ženu žele prikazati kao apsolutnu neznalicu i nekoga kome je mjesto u kući. Bez obzira na njih, moramo biti svjesni da žensko poduzetništvo može imati veliku ulogu u povećanju gospodarskog rasta i upravo zbog toga mislim da je jako bitno pomoći svima koji to žele (muškarcima i ženama) da krenu u poduzetničke vode ali i da ostanu u poduzetništvu. Predrasuda da muškarac radi, a žena je tu negdje s djecom i kuha, mogu slobodno reći, predrasude su iz nekih boljih vremena u kojima se moglo pristojno živjeti s jednom plaćom. Danas to, nažalost, nije moguće i danas je itekako za kućni budžet bitno zarađuje li samo muškarac ili i muškarac i žena. Mnoge žene posjeduju kreativnost, potrebna stručna znanja i vještine nužne za pokretanje novih poslova, postoje zemlje u kojima žensko poduzetništvo predstavlja najdinamičniji segment sektora malog gospodarstva i mislim da bi svakako trebalo krenuti tim smjerom. Temeljni izazov tu stoji pred zakodavcima, odnosno pred državnom politikom u pogledu državnih mjera za efikasno identificiranje i riješavanje problema kad je o ženama poduzetnicama riječ. Čitala sam negdje da je jedan psiholog izrekao divnu konstataciju o ženama, a ona glasi: ‘Ako se muškarac i žena nađu u situaciji da gledaju prema prozoru, tada će muškarac vidjeti prozor, a žena će gladati kroz prozor’. Mislim da je sve rekao. Upravo taj pogled kroz prozor svima nama bi trebao postati itekako bitan.

    Koliko je Ministarstvo obrtništva efikasno u rješavanju problema obrtnika?

    Iz Ministarstva uvijek slušamo glasna uvjeravanja da se nastavlja s pozitivnim trendovima, da imamo rast dobiti, rast izvoza i nova radna mjesta. Sve je to lijepo čuti ali bi bilo još ljepše to i vidjeti. Nažalost, praksa govori nešto sasvim drugo. Ne mogu se nikako oteti dojmu da se mnogo zuji, a malo meda daje. Razlog tome vjerojatno leži u tome što je, gdje god da se okrenete, najtiši glas struke. Mi danas imamo Bauka kao profesora matematike koji je ministar Uprave, Vrdoljaka kao elektrotehničara kao ministra graditeljstva, Mrsića hematologa kao ministra rada i tako dalje. Ta situacija nije samo vidljiva kad je o ministrima riječ, ako se okrenemo oko sebe vidjet ćemo da takvih primjera ima bezbroj svuda oko nas. Dokle god manje vrijedi stručan nego podoban ne nadam se nekom većem pomaku. Da ne zvučim kao nepopravljivi pesimista moram nabrojiti neke pozitivne napravljene stvari: prije svega podizanje praga ulaska u sustav pdv-a s 80 na 230 tisuca kuna, što je 40-ak tisuća poduzetnika dovelo u pozitivniju situaciju nego prije, vrlo značajna mjera je mjera koja se odnosi na plaćanje pdv-a po izdanoj umjesto naplacenoj fakturi, zatim da se vlasništvo nad obrtom može prenijeti za vrijeme života što do sada nije bilo moguće i ono što bih izdvojila kao najvažnije je da se obrtnici ne mogu ovršiti na nekretnini koja im sluzi kao izvor prihoda za život.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri...

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana...

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri mjesta. Zekanović je sedmi, a Burić 14.

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana druženja i zabave’

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...