Nijedan otok šibenskog arhipelaga nema ljekarnu

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, otok Krapanj ima 170, Zlarin 284, Prvić 403, Kaprije 189 te Žirje 103 stanovnika. Ukupan broj stanovnika ovih pet otoka je 1.149, a u ljetnim mjesecima taj se broj umnogostruči. Iako ima svoje čari, život na otoku nije jednostavan. Djeca putuju Jadrolinijinom prugom u škole i vrtiće, roditelji putuju na posao, i općenito govoreći, svakodnevni život organiziran je na način da se za gotovo svaku životnu potrebu putuje u Šibenik ili Vodice, stoga ne čudi činjenica da je otočkog stanovništva iz godine u godinu sve manje.

Liječnička skrb na otocima gorući je problem o kojem se već pisalo: na Zlarinu ambulanta radi četiri dana u tjednu u jutarnjim satima, u Prvić Luci ambulanta radi dva dana u tjednu po sat i pol vremena, a na telefonske brojeve ambulanti u Prvić Šepurini i Kapriju nismo uspjeli dobiti nikoga ni u popodnevnim ni u jutarnjim satima. Također, niti jedan spomenuti otok nema ljekarnu. Vladimir Buneta, presjednik Turističke zajednice Zlarina, ističe potrebu za ljekarnom na otoku.

– Tu imamo samo ambulantu koja radi u jutarnjim satima, svakim danom osim srijede. Za ljekarnom definitivno postoji potreba, pogotovo sada u turističkoj sezoni. Gosti se često znaju raspitivati pa nam je svakako potrebna, ali ne samo za goste nego i nas domaće. Nažalost, takve stvari nisu u našoj nadležnosti, pa ne možemo napraviti puno. Medicinska sestra živi tu na Zlarinu, pa ako nešto nekom treba, pokrivamo se. Često imamo i hitne intervencije, ali hitna pomoć stvarno brzo stigne – napominje Buneta.

DVA OSNOVNA UVJETA

Odlučili smo istražiti koji su kriteriji nužni sa osnivanje ljekarne u sustavu javnog zdravstva. Od mr. ph. Katice Vugrinčić-Tomičić iz Hrvatske ljekarničke komore saznajemo kako su osnovna dva osnovna uvjeta za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne  broj osoba osiguranih obveznim zdravstvenim osiguranjem koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u gradu ili općini gdje se ljekarna osniva te međusobna udaljenost ljekarni u gradu, odnosno općini.

Tako se prva ljekarna osniva za potrebe do tri tisuće osiguranih osoba, druga za najmanje osam tisuća, a svaka sljedeća na svakih daljnjih pet tisuća osiguranika. Što se međusobne udaljenosti ljekarni tiče, ona je najmanje 200 metara u gradovima iznad 500 tisuća osiguranika, najmanje 300 metara u gradovima od 100 do 500 tisuća osiguranika te najmanje 500 metara u gradovima i općinama do 100 tisuća osiguranika.

Ipak, i od navedenih uvjeta za otvaranje ljekarni ili podružnica ljekarničke ustanove postoji iznimka koja se odnosi upravo na otoke i područja pod posebnom državnom skrbi. Katica Vugrinčić-Tomičić objašnjava kako se, iznimno od navedenih uvjeta, ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove može osnovati na području za koje nisu ispunjeni navedeni uvjeti.

– Za područja otoka koje ste naveli (Krapanj, Zlarin, Prvić, Kaprije, Žirje, op.a.) mogu se osnovati i ljekarnički depoi. U ljekarničkim depoima obavlja se ljekarnička djelatnost u smanjenom obimu, ne izrađuju se galenski i magistralni pripravci pa je stoga potreban i manji prostor, manji zahtjevi za opremom i manji broj zaposlenih ljekarničkih radnika. Nadalje, ljekarnički depo u kojem se obavlja ljekarnička djelatnost može se osnovati u općini ili gradu na ekonomski i demografski ugroženim područjima – na otocima na kojima nije osnovana ljekarna, na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima na kojima nema ljekarne, a zračna udaljenost do najbliže ljekarne ili ljekarničkog depoa iznosi najmanje deset kilometara – navodi Vugrinčić-Tomičić.

Također, nastavlja, ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva se u turističkom naselju u kojem se obavlja turistička djelatnost i u kojem postoji mogućnost smještaja od najmanje tisuću gostiju istodobno, te ako je ispunjen uvjet međusobne udaljenosti zračnom linijom do najbliže ljekarne od najmanje tisuću metara. Međutim, teoretski dio u nesuglasju je sa situacijom na terenu.

NEISPLATIVA DJELATNOST

Od Dragice Menđušić, direktorice Ljekarni Šibenik, doznajemo da je ukupan broj osoba osiguranih obveznim zdravstvenim osiguranjem koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na otocima šibenskog arhipelaga 899, te da na otocima nikad nije postojala ljekarna. Uvjeti koju su utvrđeni na otocima Krapanj, Zlarin, Žirje, Kaprije i Prvić ne predstavljaju zapreku za otvaranjem ljekarne ili depoa. Problem je u ekonomskim uvjetima jer ljekarne se, za razliku od ostatka zdravstvenog sustava, financiraju isključivo na tržišnim kriterijima, odnosno od prihoda koje ostvaruju u tržišnim uvjetima. Za ljekarne nisu osigurane glavarine, limiti, hladni pogon, već postoji usluga za izdate lijekove na recept ili marža za lijekove ili ostale proizvode za zdravlje koji korisnici kupuju. Također, potrebno je osigurati minimalno i jednog magistra farmacije za depo, odnosno magistra farmacije i farmaceutskog tehničara za ljekarnu. Za ove otoke depoi bi zadovoljili potrebe, samo se postavlja pitanje tko će to financirati jer očito je da ne postoji ‘ekonomski interes’ za otvaranjem ljekarne/depoa koja bi djelovala cijelu godinu na tim otocima. Država ili lokalna samouprava za sada uglavnom ne vide svoju obvezu da financiraju otvaranje ljekarni, jer je za njih potrebno osigurati financijska sredstva. S druge strane, postoji stalni interes ‘poduzetnika’ za otvaranjem novih ljekarni u gradovima ili mjestima koja već imaju dovoljan broj ljekarni.

– Hrvatska ljekarnička komora je više puta prema HZZO i MZ upućivala prijedlog za ovu problematiku ali za sada nije bilo sustavnog rješenja ili odgovora kako riješiti ovaj problema koji nije samo problem Hrvatske. I druge zemlje s otocima imaju ovaj problema, a jedno od rješenja je brod ljekarna ili slično koji ih obilazi – objasnio je mag.pharm Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore.

 Turisti nezadovoljni manjkavošću sadržaja na otocima

Za mišljenje o ovom problemu pitali smo i goste koji posjećuju šibenske otoke. Obitelj britanskih turista, prvi put u Hrvatskoj, pred ukrcajem na trajekt za Žirje nije bila upoznata da na otoku nema ljekarni.

– Da budem iskren, uopće nismo razmišljali o tome. Od lijekova imamo samo tablete protiv povraćanja za djecu i ništa drugo. Ako se dogodi neka nezgoda očito ćemo se morati vratiti u Šibenik. Imate jako lijepu obalu, ali mislim da ovakve stvari nisu dobre za turizam – kazali su Britanci.

S druge strane, talijanski bračni par već godinama ljetuje u istom zlarinskom apartmanu.

– Prvi smo put došli nespremni, nismo uopće razmišljali o nikakvim lijekovima ni nezgodama, sve dok žena nije pala na stijenu i porezala stopalo. Nije to bila nikakva velika ozljeda, sigurno ne za odlazak u bolnicu, ali svejedno nam je trebao zavoj, sredstvo za steriliziranje i nešto protiv bolova. Ništa od toga nije bilo za kupiti, tablete su nam dali susjedi, a za druge stvari sam se morao vratiti u Šibenik. Ne znam kako to zakoni kod vas uređuju, ali ljekarna bi trebala biti dostupna svima. Ima tu dosta male djece i pretpostavljam da im trebaju sitnice iz ljekarne. U svakom slučaju, više ne dolazimo nespremni nego prvu pomoć nosimo sa sobom na ljetovanje – podijelili su Talijani svoje iskustvo.

Poljaci koji su se također uputili prema Zlarinu rekli su kako im je iznajmljivačica apartmana objasnila situaciju na otoku.

– Prvi put ljetujemo na malom otoku pa smo pitali što sve možemo očekivati. Gospođa koja nam iznajmljuje apartman rekla je da je trgovina dobro opskrbljena ali da neke stvari ipak ponesemo sa sobom, među ostalim spomenula je i lijekove. Ponijeli smo tablete protiv bolova i alergija, flastere i sprejeve protiv ugriza insekata. Bilo bi bolje da to nismo morali nositi sa sobom, ali što je tu je. Nadam se da nam neće ništa zatrebati – zaključili su Poljaci.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.