Vrijeme radnje 17. vijek, doba Kandijskog rata, najteži dani za Šibenik u njegovoj tisućljetnoj povijesti. Jer kuga koja je u to doba ‘pokosila’ Europu i odnijela dvije trećine njene populacije, nije zaobišla ni Krešimirov grad koji je zbog epidemije ove bolesti izgubio 80 posto stanovnika.
U njemu je onomad živjela i mlada plemkinja, sve samo ne obična. Njen zavjet Bogu da će postati časna sestra ako ‘crna smrt’ prestane, rad i djelo biskupa Alojzija Marcela koji je tada djelovao, kao i jedna ljubavna priča u kojoj se Jelena nalazila, čine okosnicu povijesnog romana ‘Zavjet’ šibenske autorice Orijane Koloper koja se, fascinirana pričom da se u Šibeniku ljudi zbog zavjeta mlade djevojke ne vjenčavaju u svibnju, mjesecu kada se zaredila, uhvatila u koštac s tom legendom.
– Suočena s bolešću koja je 1649. desetkovala njen grad, glavna junakinja po imenu Jelena odlučna je u zavjetu da za svoj voljeni grad nesebično žrtvuje čak i svoj život. To je i napravila, časnom je postala u mjesecu svibnju zbog čega se u Šibeniku ljudi tada ne vjenčaju. Biskup Alojzije Marcelo, s druge strane, potpuno različitog karaktera, navika i stavova od onih koje su imali Šibenčani u ono doba, također je ostao uz svoj grad i njegove stanovnike do kraja, a naposljetku je Šibenik i spasio. O tome se, primjerice, jako malo zna, a vrlo malo podataka o njemu sam i našla.
Srž knjige sadrže i njegove misli koje sam toliko duboko proživjela, da slobodno mogu reći da su te rečenice ono u što i ja vjerujem, tako da sam ovaj, sedmi po redu roman, pisala iz duše. Šibenčane je od kuge zapravo spasila velika ljubav prema gradu, a to je glavna poruka koju roman šalje. Isto tako, učeći o prošlosti, zapravo učimo i o sadašnjosti – priča nam spisateljica kojoj je Zavjet prva knjiga ovakvog žanra, četvrta objavljena, a svojevremeno je pisala i kratke priče za jedan virovitički portal, kao i tekstove za glazbu.
U mladim danima počela je koketirati s poezijom, od čega je u međuvremenu ipak odustala.
– Poeziju sam pisala u razdoblju nakon srednje škole, a 2000. sam objavila svoj prvi roman. Sve je to bio proces mog duhovnog i spisateljskog rasta i sazrijevanja. Još uvijek taj put traje, naravno. Život označava stalno traganje i učenje – kaže Orijana kojoj je dugi proces bio i petogodišnje pisanje Zavjeta. Iako je knjiga čiju je naslovnicu ilustrirao Ante Filipović Grčić preko noći postala ona o kojoj se u Šibeniku priča, u njenoj pozadini bilo je puno neprospavanih noći.
Uložila je, tvrdi, puno vremena u prikupljanje potrebnih informacija koje su rijetke ili ih je vrlo malo. U tome joj je, među ostalima, pomogao šibenski arheolog Željko Krnčević koji je uputio na samostan sv. Luce, gdje joj je nesebičnu pomoć pružila benediktinka, sestra Fortunata.
Prvim povratnim informacijama onih koji su ‘Zavjet’ pročitali autorica je zadovoljna, fotograf Jasmin Fazlagić je nakon čitanja došao na ideju da napravi fotografije koje radnju prate, a najveći kritičari su joj prijateljice i suprug Željko Koloper, šibenski kazališni producent kojem je i posvetila ovo svoje najzrelije spisateljsko djelo.
-Prijateljice su moje velike kritičarke, jako su načitane i kada one kažu da im je nešto dobro, onda sam i ja zadovoljna. Željko mi je uvijek potpora u pisanju, zna prepoznati kvalitetu, a ova mu se knjiga sviđa jer je veliki zaljubljenik u svoj grad. Zamjeram mu jedino škrtost na riječima. Kad je njemu nešto dobro, reći će jednostavno ‘dobro je’, pa se ti misli što je točno dobro i gdje su u svemu tome epiteti koje svi mi volimo čuti– kroz smijeh nam priča naša sugovornica o suprugu kojem je zahvalna što se maksimalno angažirao oko promocije ‘Zavjeta’ koji će sutra biti predstavljen, a simbolika nije zaobišla ni datum i lokaciju. Naime, obzirom da se većina radnje u knjizi odvija na šibenskim tvrđavama, zainteresirana će publika o knjizi slušati na novouređenom Baroneu, s početkom u 19 sati i to baš u mjesecu svibnju, te u godini kada Krešimirov grad obilježava 950 godina od svog prvog spomena.
