Otprilike osam tisuća Šibenčana ima neki oblik alergije

Iako je većina ljudi s nestrpljenjem očekivala lijepo vrijeme i proljeće, za alergičare je to vrijeme kada njihove tegobe počinju. Naime, proljeće je vrijeme kada biljke cvjetaju, a pelud koja je uzročnik alergija širi se zrakom, što kod osoba alergičnih na pelud tih biljaka izaziva niz tegoba, od crvenila i iritacije očiju do problema s dišnim sustavom.

Kod nas su u proljeće najveći krivci za alergije biljke mediteranskog područja: čempresi, masline, borovi i trave, a njihovo vrijeme cvatnje upravo je krenulo.

GLAVNI UZROČNIK – GENETIKA

– Ove biljke cvjetaju do lipnja ili srpnja, pa do tada i alergičarima najviše smetaju. Mnogi ljudi iznenade se kada otkriju da su alergični na masline, njezina se pelud ne vidi, pa ni ne znaju da mogu biti alergični. Nakon toga, u kolovozu kreće korov, te ambrozija, koja u posljednje vrijeme napreduje, i pelin – priča dr. Sanja Jakelić, dermatovenerolog u šibenskoj Općoj bolnici, te dodaje kako je važno naglasiti da je uzročnik alergija genetika, što je razlog zašto se alergije mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Osim peludnih alergija, postoje i cjelogodišnje alergije, poput alergije na prašinu i grinje, što je kod nas također uobičajeno.

– Alergije se manifestiraju kroz tri oblika – atopijski dermatitis, alergijski rinitis, što je zapravo stručni naziv za skup simptoma koje alergični ljudi imaju u proljeće, a to su kihanje, začepljen nos, iritacija nosa i očiju, te bronhalna astma. Jaki se oblici alergija javljaju već u dojenačkoj dobi i manifestiraju se kao atopijski dermatitis, što se uglavnom smiruje do treće godine života. Međutim, ljudi s jakim alergijama kasnije će razviti druga dva oblika, što se naziva atopijski marš. Kod ljudi sa slabije izraženim genom, alergije će se kasnije pojaviti i u pravilu se blaže manifestirati. Što se kasnije alergija pojavi, to će simptomi biti blaži – objašnjava dr. Jakelić.

ALERGIJE RAZVIJAMO NA ONO ŠTO NAM JE DOSTUPNO

Znanost još nije točno utvrdila zbog čega su ljudi alergični točno na određene biljke, životinje ili stvari, ali dr. Jakelić kaže da čovjek koji ima genetsku predispoziciju za alergije postaje alergičan na ono što mu je dostupno, odnosno ono čime je okružen. Tako Dalmatinci najčešće razvijaju alergije na mediteransko bilje, dok su u kontinentalnim krajevima češće alergije na brezu ili topolu. Ipak, i tu postoje iznimke. Primjerice, kada se radi o alergijama na životinjsku dlaku, ljudi odrasli na selu rjeđe ih razvijaju od ljudi koji su odrasli i žive u gradu.

– Alergije su komplicirane i procese koje dovode do njih nije jednostavno objasniti. Najjednostavnije rečeno, alergeni su sitne proteinske čestice, inače neškodljive, koje naš obrambeni mehanizam iz nekog razloga prepoznaje kao opasne i počinje proizvoditi antitijela. Znanost neprekidno radi na tome da se otkriju nove čestice alergena – kaže dr. Jakelić.

Iako ne postoji precizna statistika o tome koliko naših sugrađana pati od alergija, dr. Jakelić kaže kako otprilike 20 posto stanovništva u Hrvatskoj boluje od nekog oblika alergije. Kada bismo te brojke preslikali na Šibenik, ispada da otprilike osam tisuća Šibenčana pati od alergija, odnosno da od ovih tegoba pati svaki osmi stanovnik Krešimirovog grada.

GENETSKA DISPOZICIJA

– Takav je i europski prosjek. Danas se smatra da je 20 posto populacije alergično na nešto, odnosno ima genetsku dispoziciju za alergije. Od tih 20 posto, za 80 posto ljudi se zna na što su alergični, a u preostalih 20 posto nije pronađen uzročnik – zaključuje dr. Jakelić.

Ukoliko patite od neke od peludnih alergija čije vrijeme dolazi, pomoći si možete budete li izbjegavali boravak na otvorenom, kao i provjetravanje kuća i stanova u doba cvjetanja, a nije preporučljivo čak ni sušiti rublje na otvorenom. Naime, čestice peludi uvuku se u odjeću, pa ih na taj način s nje možete udahnuti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.