Praznovjerje ili legenda: Zašto u Šibeniku nema vjenčanja u svibnju

Praznovjerja su prisutna u svim narodima i kulturama, u svim dobnim, spolnim i rasnim skupinama, praznovjerja koketiraju s običajima i usađenim navikama i postaju dio svakodnevnog života gdje ih doživljavamo kao normalne pojave. Nositi potkošulju naopačke, jer to štiti od zlih uroka, nešto je što je većini usađeno još od prvog susreta s tim odjevnim predmetom. Nešto staro, nešto plavo, nešto novo i nešto posuđeno prema vjerovanju praznovjernih osoba garantira sreću u bračnom životu, urok crne mačke koja prijeđe ispred puta neki rješavaju elegantnim pljuvanjem po ulici, a razbijeno ogledalo za njih ‘garantira’ sedam godina nesreće. Ovo su neka od najpopularnijih praznovjerja duboko usađena u većinu kultura koje su postale sastavni dio života. Praznovjerja bismo najkraće moguće mogli opisati kao opća vjerovanja koja nemaju racionalnu podlogu, neka od njih su zabavna i preoblikovana u dio pop kulture, dok neka mogu izazvati iracionalne strahove i nelagode koje mogu dovesti i do – psihoze.

stari šibenik_

Praznovjerje, običaj ili zavjet, jedno je sigurno – u svibnju u Šibeniku nećemo čuti svadbena zvona.

Postoji nekoliko legendi vezanih za vjenčanja u svibnju, a jedna od njih ima veze i s vampirima.

GRAD DUHOVA

U 17. stoljeću velika je kuga pogodila Šibenik i desetkovala stanovništvo. Deseci tisuća stanovnika su umrli u strašnim mukama, te je Šibenik od najnapučenijeg dalmatinskog grada ,koji je brojio 12 tisuća stanovnika, postao grad duhova.

Priča kaže da se mlada plemkinja, zaljubljena u sirotana iz okolice, zdušno posvetila pomaganju oboljelima. Zavjetovala se da će otići u časne ukoliko kuga prestane, što se i dogodilo te je u mjesecu svibnju svoje srce predala Bogu. Kako je do te iste kuge došlo? Neki kažu zbog  – vampira. Vjeruje se da je upravo to jedan od razloga zašto se kuga proširila Šibenikom – Šibenčani su iskopali mrtvaca za kojeg su bili uvjereni da je vampir što je, kao što povijest kaže, bilo krivo i odgovorno za smrt velikog broja ljudi.

 

ZAVJET

Upravo ova priča o mladoj plemkinji koja se zavjetovala da će otići u časne ukoliko kuga prestane, predstavlja okosnicu romana ‘Zavjet’ autorice Orijane Koloper. Autorica obrađuje period od 1647. do 1649.  godine kada je kuga desetkovala Krešimirov grad i srž njezine priče je upravo gore spomenuta legenda o mladoj plemkinje. Za svibanj se u narodu može čuti da će donijeti nesreću onima koji tada sklope brak i dok neki smatraju da je riječ o praznovjerju, Koloper kaže da je ovdje riječ o legendi.

– Legenda kaže, a u svakoj legendi ima istine, da je mlada plemkinja molila Boga da zaustavi kugu i da je dala zavjet da će otići u časne ukoliko kuga prestane. To je i učinila, u svibnju, kada je ušla u samostan sv. Luce. Upravo u tome leži razlog zašto u Šibeniku nema vjenčanja u svibnju, u čast te žrtve – priča nam Koloper koja će svoj roman predstaviti sljedeći tjedan na tvrđavi Barone.

zavjet

Vjerovanja, praznovjerja i legende se prenose s generacije na generaciju, odgajani smo sa činjenicom da se u svibnju ne ženi i to smo prihvatili bez nekog otpora jer – to je tako. Bilo zbog straha da će vjenčanje u svibnju donijeti nesreću, bilo iz počasti prema žrtvi mlade djevojke, za nekoliko dana ulazimo u mjesec kada se svadbena zvona u Šibeniku neće čuti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.