Okolica Šibenika predstavlja obalu najgušće zasićenu suhozidima u ovom dijelu Mediterana. Može se pretpostaviti kako suhozida na istočnojadranskoj obali nema manje od sto tisuća kilometara, od toga na petstotinjak četvornih kilometara obalne okolice Šibenika otpada najmanje polovica. Jedini obalni dio slične gustoće suhozidnog kulturnog krajolika je desetak četvornih kilometara sjeverozapadne Vodnjanštine, za koju je u vrijeme pripreme zaštite kulturnog krajolika prije osam godina bila najavljivana prijava za Popis svjetske baštine no iz Hrvatske je naredne godine bila uvrštena samo hvarska “hora”.
Najveći dio naših suhozida iskrčen je u razdoblju vinarske konjukture koncem XIX. st. kad je na europskim tržištima uzmanjkalo zapadnomediteranskog vina. Današnji povratak hrvatskih suhozida svojim europskim korijenima postavljen je u prijedlogu agrookolišnih poticaja od 0,74 eura za metar obnovljenog suhozida – jamčeći protuerozijski učinak, bolji korijenski režim vlage od plantaža i očuvanje popratnog krajobraznog efekta. Na predavanju ćemo pokazati hrvatskog administrativnog rekordera, povijesni vinograd šibenskog kraja koji bi po ovoj stopi mogao primiti 40 tisuća kuna poticaja. Tome bi se još imalo pribrojiti zasebne poticaje za poljoprivredne kulture.
Kako bi saznali više o fascinantnom simbolu ljudskog truda i rada u Gradskoj knjižnici održat će se predavanje 28. travnja s početkom u 18,30 sati.
