SJEĆATE LI SE KADA JE PALA ZADNJA KIŠA? Ako ne, evo odgovora

Prosinac je, što se kiše tiče, ekstremno sušan mjesec! Premda do kraja mjeseca odbrojavamo posljednje dane, sigurno je kako će mjesec završiti upravo s takvim meteorološkim obilježjem. Potvrđuje nam to Ksenija Cindrić-Kalin iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda, piše Slobodna Dalmacija

– Ostala su nam još dva dana do kraja mjeseca, no već sada vidimo kako je aktualni mjesec, zbog nedostatka oborina, ekstremno sušan mjesec – kaže Ksenija Cindrić-Kalin.

Sjećate li se kad je pala zadnja prava kiša? Bilo je to u drugoj polovini listopada, kada su velike kiše u Dalmaciji donijele pravu katastrofu, no od tada, gotovo dva mjeseca, u cijeloj zemlji, a pogotovo u Dalmaciji, nije bilo kiše. Iznimka je nekoliko kapi krajem studenoga, a od tada, posebno u prosincu, Dalmaciju iz dana u dan grije sunce, bez oborina, i to je do sada nezabilježeno sušno razdoblje u ovom dijelu godine. Potvrđuje to i Ksenija Cindrić-Kalin.

– Na svim dalmatinskim postajama u prosincu 2015. godine nisu zabilježene oborine te je kao takav bio najsušniji prosinac otkad postoje mjerenja. Prosječno se može očekivati oko 104 litre oborina na postaji Split-Marjan, do 149 litara u Dubrovniku. U Hvaru je najsušnije bilo 1948., kad je zabilježeno tek 3,3 litre oborina, a u Splitu 2006. samo 6,6 litara – kaže Ksenija Cindrić-Kalin.

Studeni je također bio vrlo sušan u srednjoj Dalmaciji, odnosno ekstremno sušan na južnoj jadranskoj obali iako je zabilježeno trodnevno kišno razdoblje od 22. do 25. u tom mjesecu. Prosječno se u Splitu, u studenome, očekuje oko 113 litara oborina, a ove je godine palo samo 41,8 litara.Strah od mraza

Kako će se dugo sušno razdoblje odraziti na poljoprivredu, što će biti s agrumima, drugim voćkama, pitanja su koja se nerijetko postavljaju stručnjacima. Što kaže mr. Stanislav Štambuk iz Savjetodavne službe RH?

– Stanje nije dobro, kiša nam nije pala već dva mjeseca, a u ovo vrijeme, zbog dužeg razdoblja sunčanog vremena, brojne su kulture propupale, jabuke i šljive su u cvatu… – govori mr. Štambuk.

– Takvo stanje je trenutno zadovoljavajuće, no što će biti ako nakon iznimno toplog razdoblja stigne jako zahlađenje? To bi mogla biti katastrofa za cijeli proljetni urod! Najgore što se u ovoj fazi vegetacije može dogoditi jest nagla, velika hladnoća, ako bude oko nule, to je još dobro, no bojim se da bi se u slučaju daljnjih, naglih, snižavanja temperatura, pupovi mogli smrznuti, a to će značiti i velike štete u poljima – upozorava mr. Štambuk. Za voćke i druge kulture se u ovoj fazi malo što može učiniti. Jedino što bi bilo dobro jest agrume pokriti perforiranom mrežom i čekati što će vrijeme donijeti.

Suša se odrazila i na hidrološko stanje u cijeloj zemlji, potvrđuje nam Dijana Oskoruš iz Sektora za hidrologiju Državnoga hidrometeorološkog zavoda…

– Stanje još uvijek nije alarmantno, no dosad su već zabilježeni vrlo niski vodostaji – kaže Dijana Oskoruš.

Ovako sušno razdoblje u prosincu, uobičajeno kišnom mjesecu, nije se dogodio nikada, što potvrđuju i službeni podaci DHMZ-a, a kako je počeo, bez kiše, tako će ovaj mjesec i završiti, a posljedice će se tek vidjeti.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.