Od 1997. do 2015. godine u Centru za savjetovanje ovisnika u Crnici skupilo se 1.100 kartona osoba koje su potražile pomoć u liječenju, kaže nam liječnica Zora Jurin.
Lani se u Centru liječilo 297 osoba, a novih je korisnika bilo 23. Od tog broja čak je 246 opijatskih ovisnika, dok je ostalih 51 u kategoriji ‘konzument’, odnosno ne radi se o ovisnicima nego povremenim korisnicima droga koji su došli na savjetovanje i u Centru im se pomaže i prati napredak.
Velik je nesrazmjer i u broju žena i muškaraca ovisnima o drogama, pa je tako u Centru potražilo pomoć čak 246 muškaraca, dok je žena bilo 28 .
2014. godine u sustavu liječenja i terapija lijekovima bilo je 292 korisnika, među kojima je, u odnosu na 2013. godinu, bilo samo 14 novih. Godinu dana ranije bilo je 15 novih ovisnika u sustavu. – Broj osoba u sustavu je veći, međutim smanjuje se broj novih ovisnika koji se odluče potražiti pomoć – rekla je dr. Jurin.
Najviše korisnika na terapiji u šibenskom Centru je između 30 i 35 godina. Dr. Jurin objašnjava da ih većina počne s pušenjem marihuane oko 16. godine, da bi oko 18. prvi put probali heroin. U prosjeku prođe pet do šest godina do traženja pomoći. Na nekima se vidi fizička i emocionalna iscrpljenost i otuđenost od obitelji, a na nekima ne biste rekli da su ikad išta uzeli. Nema pravila –
Što se motiva za uzimanje droga tiče, iako većina ovisnika navodi znatiželju, dr. Jurin kaže da u većini slučajeva na površinu isplivaju dublji razlozi poput depresije, niskog stupnja samopoštovanja, neuspjeh, nesređeni obiteljski odnosi i slično. – Uvijek ima ekperimentiranja, ali rijetko će se dogoditi da se psihički stabilna osoba odluči isprobati teške droge –
– Dio korisnika dođe na vlastitu inicijativu, a surađujemo i s Centrom za socijalnu skrb, bolnicom, Državnim odvjetništvom, policijom, svim vladinim i nevladinim udrugama koje se bave problemom ovisnosti. Većina korisnika dođe samoinicijativno i tu se radi o ovisnisti koja je toliko eskalirala da ovisnici s tim ne mogu sami više izići na kraj i u konačnici potraže pomoć. Što se tiče ostalih ovisnosti, recimo alkohola, to liječenje je organizirano u bolnici, a ovisnosti poput kocke i interneta kod nas nisu česte, ili se rijetko prepoznaju. Tako smo lani imali tri slučaja ovisnosti o kocki. Ipak se sve bazira na ovisnosti o drogama. Najveći broj slučaja su ovisnici o heroinu kojima se daje zamjenska terapija Buprenorfinom i Metadonom. Za ostale ovisnosti ne postoji zamjenska terapija nego se liječe simptomi – kazala je dr. Jurin.
Bivšim korisnicima droga koji su godinama na zamjenskoj terapiji može se smanjivati doza, ili se stabiliziraju na nekoj dozi pa se smanjivanje planira nakon određenog vremana. – Naš cilj je da budu dobro bez terapije, ali ima slučajeva kada se to ne može postići, kao što dijabetičara ne možete ‘skinuti’ s inzulina – pojašnjava dr. Jurin. – Svaki je slučaj poseban te je i liječenje prilagođeno svakoj osobi . Nažalost, to je bolest sklona recidivu pa se tako dio bivših ovisnika vrati drogi –
Osim terapije lijekovima, u Centru se može dobiti i psihološka pomoć. – Da bi mogli provesti psihosocijalni tretman, potrebno je pomoći ovisniku da prebrodi apstinencijsku krizu uz pomoć lijekova, nakon čega je važno uključiti i obitelj i prijatelje u tretman pomoći ovisnoj osobe. – priča dr Jurin.
Ukoliko se ovisnici odluče na odlazak u terapijsku zajednicu, tu je terapijska zajednica Susret u kojoj je osigurana stručna pomoć i financirana je od strane države. -Terapijsku zajednicu preporučujemo – kaže Jurin, ali dodaje da nema tolikog interesa. Lani je, naime, samo 14 korisnika otišlo, a neki su se vratili nakon mjesec, dva, ili nekoliko dana, ovisno o tome što očekuju i jesu li psihički spremni na taj potez.
Iznimno su opasne i nove sintetske droge koje se stalno pojavljuju i na Zapadu i kod nas, dodaje dr. Jurin, a izazivaju trovanja sa simptomima u vidu mučnina, lupanja srca, poremećaja svijesti, agresije, povraćanja, halucinacija do smrtnih ishoda. Mogu izazvati i trajna oštećenja mozga.
– Testiranje urina na droge može se obaviti besplatno i anonimno – za kraj dodaje liječnica Zora Jurin.
