Stanovnici županije lani popili 104 milijuna kuna lijekova!

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) na svojim internetskim stranicama u rujnu je prezentirala godišnje Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu. U Halmedovom izvješću obrađeni su svi podaci iz ljekarni, bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica lijekova na malo. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2014. godini iznosila 972,47 dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno, odnosno oko pet milijardi i šest milijuna kuna.

lijek1

Usporedbe radi, 2013. godine Hrvati su na lijekove potrošili 954,97 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno, što je također koštalo preko pet milijardi kuna. 2012. godine definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno bilo je 901,20.

Na Halmedovim stranicama piše da analizirani podaci pokazuju kako ukupno povećanje potrošnje lijekova u 2014. godini u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika dnevno iznosi 1,83 posto u odnosu na 2013. godinu. ‘Ovaj porast potrošnje u skladu je s porastom potrošnje tijekom razdoblja od 2005. do 2014. godine i slijedi trend povećanja kroz godine, iako je u 2014. godini manji od prosječnog povećanja za navedeno razdoblje. S druge strane, podaci o financijskoj potrošnji pokazuju da je u Republici Hrvatskoj u 2014. godini na lijekove potrošeno 3,4 posto sredstava manje nego u 2013. godini. Ovo smanjenje potrošnje lijekova u kunama prema veleprodajnim cijenama u odnosu na 2013. godinu suprotno je trendu stalnog povećanja potrošnje lijekova tijekom razdoblja od 2005. do 2013. godine.’

Na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore, Hrvati su 2014. godine potrošili preko 937 milijuna kuna. Na drugom mjestu su lijekovi koji djeluju na živčani sustav ukupne vrijednosti preko 794 milijuna kuna, a na trećem se nalaze lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav u vrijednosti preko 778 tisuća kuna.

STANJE U ŽUPANIJI

Što se potrošnje lijekova u Šibensko – kninskoj županiji tiče, 2014. godine iznosila je 1.087 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno, što je blagi porast u odnosu na 2013. godinu, kada je taj broj bio 1.038. Dnevna potrošnja lijekova u 2012. godini bila je još manja, odnosno 901.20 doza na tisuću stanovnika.

Šibensko – kninska županija 2014. godine nalazila se na 15. mjestu izvanbolničke potrošnje lijekova, izraženo i u dnevnim dozama na tisuću stanovnika i financijski.

Što se samih lijekova tiče, stanovnici Šibensko–kninske županije u 2014. godini konzumirali su lijekova u vrijednosti oko 104 milijuna kuna. Županija je najviše potrošila na lijekove koji djeluju na živčani sustav čija je dnevna potrošnja 180,06 doza na tisuću stanovnika, što preračunato u kune iznosi 25,5 milijuna. Na drugom su mjestu su lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, na koje je potrošeno gotovo 20 milijuna kuna, odnosno 396 dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno. Treće mjesto ‘drže’ lijekovi s učinkom na probavni trakt i mijenu tvari vrijedni ukupno 17,5 milijuna kuna.

Mg.pharm. Anka Čoglja iz Ljekarni Šibenik kaže da je prema podacima iz HALMED-ovog izvješća za Šibensko–kninsku županiju izvanbolnička potrošnja lijekova u porastu za pet posto u odnosu na prethodnu godinu, međutim financijski gledano, zabilježen je pad od četiri posto.

– U Zdravstvenim ustanovama Ljekarne Šibenik, 2014. godine izdan je podjednak broj recepata kao i lani, dok su fakture za recepte u 2014. godini iznosile deset posto manje nego u 2013. Ovaj pad dogodio se zbog toga što su se osnovna i dopunska lista lijekova nekoliko puta mijenjale, u smislu snižavanja cijena lijekova i registriranja novih generičkih lijekova. Za OTC lijekove (bezreceptni lijekovi, op.a.) u 2014. godini bilježi se neznatan financijski pad, a s obzirom da su isti lijekovi cijenom rasli, prodano ih je manje nego u 2013. godini. Porast potrošnje lijekova na recept i pad potrošnje bezreceptnih lijekova mogao bi se pripisati padu životnog standarda žitelja Šibensko–kninske županije – pojasnila je Čogelja.

 

OKVIR: Trastuzamab, Inzulin asparat, Salmeterol najčešći ljekovi

Prva tri mjesta lijekova na teret HZZO-a u Hrvatskoj su Trastuzamab, Inzulin asparat, Salmeterol i ostali lijekovi za liječenje opstruktivnih bolesti. Trastuzamab je lijek s primjenom kod liječenja određenih vrsta raka dojke. Inzulin asparat spada u skupinu inzulina kratkog djelovanja, a salmeterol je kemijski spoj koji  služi kao lijek u liječenju bronhospazma u opstruktivnim bolestima pluća te astme.

Prva tri mjesta lijekova na listi lijekova koji nisu na teret HZZO-a ‘drže’ acetilsalicitna kiselina, poznatija kao Aspirin, lijek koji se često koristi kao analgetik, antipiretik i antiupalni lijek). Također, sprječava nastanak tromboze. Ponekad se koristi u manjim dozama za sprječavanje infarkta srca kod osoba koje imaju rizik od nastajanja tromba. Na drugom je mjestu Paracetamol, učinkovita zamjena za Aspirin, koji snižava tjelesnu temperaturu, ublažava glavobolju i ostale bolove. Za razliku od Asprina, Parecetamol ipak nema protuupalno djelovanje.

Na trećem mjestu liste lijekova koji nisu na teret HZZO-a nalazi se paracetamol u kombinaciji s psiholepticima.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.