" "
Više

    " "

    Svaki četvrti dan jedna Šibenčanka je žrtva nasilja

     

    U znak sjećanja na brutalno ubojstvo sestara Patrie, Minerve i Marie Terese Mirabal, izvršenog po zapovijedi diktatora Rafaela Trujilla 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj republici, Ujedinjeni narodi su 17. prosinca 1999. donijeli odluku o međunarodnom obilježavanju dana protiv nasilja nad ženama. Iako se i danas, prema evidentiranim podacima, radi o zastrašujućim brojkama – u Hrvatskoj je u prosjeku svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana – aktualiziranjem ovog problema i otvoreno ga iznoseći u javnosti sve više je primjera u kojima žene svoje zlostavljače prijavljuju čim se nasilje dogodi, odnosno prije nego li, a nažalost ni to nije rijetkost, završi s tragičnim posljedicama. Žene su najčešće žrtve svojih bračnih partnera, a želja za ostavljanjem slike skladne obiteljske zajednice, usprkos materijalnim problemima, alkoholu ili zdravstvenim tegobama, koji su i glavni okidač i razlog za fizičku torturu, između četiri zida i skriveni od tuđih pogleda, pričaju jednu sasvim drugu, žalosniju, tužniju i poražavajuću priču. Potvrdu o ovom akutnom problemu, koji nije imun na niti jednu društvenu kategoriju, dala nam je i glasnogovornica Policijske uprave šibensko-kninske, Marica Kosor.

    SIROMAŠTVO I ALKOHOL NAJČEŠĆI OKIDAČI

    – Provedena kriminalistička istraživanja upućuju na činjenicu da žene duže trpe nasilje radi održavanja obitelji, dok u posljednje vrijeme, kada se ovaj problem u društvu više aktualizirao, žene dosta češće nego ranije, odmah, odnosno čim se dogodi, prijavljuju nasilje u obitelji. Istraživanja isto tako pokazuju da su u dosta slučajeva, između ostaloga, materijalna situacija u obitelji, alkohol i zdravstvene tegobe psihičke naravi uzrokom obiteljskog nasilja, a počinitelji su većinom recidivisti, posebno u odnosu na kazneno djelo prijetnje što oštećene žene, kako sam i navela, u posljednje vrijeme uglavnom odmah prijavljuju – kaže Kosor.U prvih deset mjeseci ove godine ukupno je prijavljeno i procesuirano 79 kaznenih djela nasilja u obitelji u kojima su oštećene žene, od kojih je u 27 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda, četiri kaznena djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda 36 kaznenih djela prijetnje i po jedno kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, silovanja i bludne radnje. Najveći broj zabilježenih kaznenih djela počinjen je u Šibeniku, a iza njega u Vodicama.

    NAJGORE U ŠIBENIKU

    – Gledano prema mjestu izvršenja kaznenih djela najveći broj, odnosno 47 ovih kaznenih djela, prijavljeno je na području Šibenika, od kojih 19 kaznenih djela protiv života i tijela, 26 kaznenih djela prijetnje i dva kaznena djela protiv spolne slobode. Iza Šibenika, u Vodicama je zabilježeno 12 ovih kaznenih djela, od kojih pet protiv života i tijela, šest kaznenih djela prijetnje i jedno kazneno djelo protiv spolnih sloboda – napominje Kosor. Ako se još malo poigramo brojkama, dolazimo do podatka kako je u našoj županiji, a govorimo o podacima evidentiranim tijekom prvih deset mjeseci ove godine, skoro svaki četvrti dan jedna žena bila žrtva nasilja. Iako ovi podaci, gledajući sve županije u Hrvatskoj, nisu alarmantni kao u drugim sredinama, učestalo ukazivanje, javno iznošenje i adekvatno zakonsko sankcioniranje može dovesti do smanjenja nasilja nad ženama. Bilo da se radi o prijavljenim ili neprijavljenim slučajevima. – Smatramo da naša Policijska uprava, odnosno županija, u odnosu na druge u Republici Hrvatskoj, a gledajući područje koje pokriva i broj stanovnika, nije svrstana u kategoriju županija u kojoj je ovaj problem zabrinjavajući. Međutim, s obzirom da se radi o nasilju svako djelo ove naravi treba ozbiljno shvatiti i u skladu s tim poduzimati mjere i radnje na smanjenju ove vrste kriminaliteta. S tim ciljem, na nivou Policijske uprave policijski službenici za preventivu na temu obiteljskog nasilja kroz program ‘Živim život bez nasilja’ kontinuirano provode planirana godišnja edukativna predavanja, prema djeci vrtićke, osnovno i srednjoškolske dobi te njihovim roditeljima. Te mjere, smatramo, daju pozitivne impulse u odnosu na shvaćanje obiteljskog nasilja, pa u krajnjem slučaju i njihova prijavljivanja, gdje se, osim represije prema počinitelju, organizirano pomaže i žrtvi – kaže Kosor.JOŠ GORE U SEZONIInteresantna, ali uzimajući u obzir povećanje broja ljudi nimalo začuđujuća, je i činjenica kako se broj kaznenih djela nasilja nad ženama poveća tijekom turističke sezone, iako, kako napominje i Kosor, ova vrsta kriminaliteta ne može se vezati uz određeni period godine.- Ne možemo obiteljsko nasilje striktno vezati uz određeni period godine, ali iz statističkih pokazatelja proizlazi da su ova kaznena djela češće zabilježena tijekom ljeta. Međutim, vezano za to valja napomenuti da je u to vrijeme na našem području velik broj ljudi radi turističke sezone, što dovodi do porasta kriminaliteta uopće pa tako i ovih kaznenih djela – kaže Kosor.

     PRIČE IZ PRVE RUKE

    20 žena i 24 djeteta skrivala su se u šibenskoj ‘sigurnoj kući’

    Prihvatilište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Šibeniku, Caritas je otvorio 2002. godine i namijenjen je za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja, bilo da se radi o suprugu, braći, sestrama, roditeljima pa čak i žrtvama vlastite djece. Zamjenik ravnatelja šibenskog Caritasa Miljenko Jukić navodi kako im se za pomoć nedavno obratila jedna žena, žrtva nasilja svoga sina.

    – Kako su žene, pa i djeca žrtve različitih počinitelja u krugu obitelji, tako postoje i različite vrste nasilja kojima su izloženi. Od onog najuočljivijeg, fizičkog, preko seksualnog, ekonomskog, pa sve do puno suptilnijih oblika nasilja poput psihološkog. Mi radimo u suradnji sa Centrima za socijalnu skrb i policijom, jer žrtve obiteljskog nasilja najprije se trebaju prijaviti u te dvije institucije, a zapravo i svaki građanin je dužan da vidi nasilje ili ima neka saznanja je dužan to prijaviti – kaže Jukić.

    BLAGO POVEĆANJE

    U prošloj, 2013. godini, ukupno 20 žena i 24 djece je prošlo kroz prihvatilište šibenskog Caritasa.

    – Nekome će možda to izgledati malo, nekome puno, ali itekako se nakupi tijekom godine, i gledajući malo više unatrag, možemo kazati kako imamo trend blagog povećanja. Nasilja u obitelji je sigurno prije bilo i mnogo više, samo žene nisu toliko bile osviještene i mislile su da je to sramota, međutim kako žene sve više shvaćaju da ne moraju biti zlostavljane sve se više otvaraju i više je prijava policiji i Centru za socijalnu skrb – kaže Jukić.

    Nekakvo pravilo je da žene i djeca, žrtve obiteljskog nasilja, kada bježe od nasilnika, idu u drugu sredinu. Tako se kod nas nalaze žene s područja Splita, Zadra, Dubrovnika, pa i Gospića. S druge strane, žrtve obiteljskog nasilja sa šibensko-kninskog područja odlaze na neka druga mjesta. U sigurnim kućama ili prihvatilištima, žena s djecom može biti smještena do godinu dana i nakon toga žena sama mora odlučiti što će – hoće li nastaviti sama živjeti, ili će se vratiti u primarnu obitelj iz koje je pobjegla. Ali u tim slučajevima, napominje Jukić, sve najčešće ovisi o drugoj strani i eventualnoj promjeni situacije.

    – Danas i sudovi, s kojima također jako dobro surađujemo, djeluju mnogo ažurnije, ali ostavljam prostora da bi mogli biti još agilniji i učinkovitiji. Jer, postavlja se pitanje zašto jedna žena sa dvoje, troje ili četvero djece mora iseliti iz stana, a jedan zlostavljač ostati u kući? Zar ne bi bilo razumnije njega odseliti, dobiti zabranu približavanja, a ženu i djecu zbrinuti. Moje je mišljenje kako bi to za društvo bilo puno jeftinije i isplativije – smatra Jukić.

    REINTEGRACIJA U ŽIVOT

    Bilo je i slučajeva da se žene vraćaju u šibensko prihvatilište.

    – U suradnji s Centrom i policijom, naravno, iz našeg iskustva, savjetujemo te žene što da naprave, međutim život te žene je samo njezin. Nažalost, često puta naši savjeti se tek kasnije ispostave kao ispravni. Jedino što želimo je da žena i djeca budu dobro, da sutra krenu u novi život bez trauma i zlostavljača, ali što će žena prihvatiti, to je ipak njena odluka. Na kraju bih volio istaknuti jednu stvar koja nam predstavlja naročiti problem. Sve je od samog početka dobro organizirano i odlično funkcionira, od prijave nasilnika, do smještaja i zbrinjavanja žrtava, ali jedini nedostatak, koji bi trebalo kvalitetnije početi rješavati, jest otvoreno pitanje – što napraviti kada žena mora izaći iz kuće, ne želi se vratiti nasilniku i započeti svoj novi život? Tu imamo problem. Kako takvoj osobi omogućiti novi život? Tu bi se trebao uključiti Centar, lokalna zajednica, Grad i Županija, te pronaći način kako im omogućiti nastavak normalnog života. Tu nekako štekamo. Svi segmenti do ovoga dobro funkcioniraju, ali postoji stvarna potreba pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja da pronađu svoj novi put – zaključuje Jukić.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...