Tonči Restović: U lošoj predsezoni NP Krka bilježi 5 posto više gostiju!

Prošli tjedan u Šibeniku su boravila dva ministra, Zmajlović i Lorencin. I jedn i drugi, ministri su resora koji su najuže vezani uz rad NP Krka. S oba dva ste se i susreli pa nam recite koji su bili razlozi njihova posjeta i o čemu ste konkretno razgovarali?

Ministar Zmajlović otvorio je Oziđanu pećinu, geološko – arheološki lokalitet smješten poviše Roškog slapa. Riječ je o projektu valorizacije cjelokupnog područja od Stinica do Roškog slapa, koji Nacionalni park Krka provodi uz potporu Fonda za zaštitu okoliša. Naša je intencija razvijati zaštićena prirodna područja i staviti ih u funkciju javnosti, kako posjetitelja tako i lokalnog stanovništva koje će upravo na tim područjima razvijati svoju gospodarsku djelatnost. Ministarstvo je to prepoznalo i u tome nas prati. Svaki novi projekt iz turističkog resora na ovom području dio je mozaika turističkog razvoja cijele Šibensko – kninske županije koji je u uzletu. Nove su investicije ono što će nam omogućiti da tim putem nastavimo pa je o tome bilo riječii na sastanku s ministrom Lorencinom.

PORAST POSJETA U PREDSEZONI

S obzirom na statistički loše rezultate ostvarene u predsezoni, kakvi su rezultati ostvareni u NP Krka? Jesu li bili na nivou prošlih godina ili je zakazao i posjet NP?

Nacionalni park Krka uvijek ima svoje goste, zaljubljenike u prirodu kojima se trudimo na što zanimljiviji način dočarati sve ljepote koje je svojim tokom rijeka podarila ovom krškom kraju. Takvih je i dalje mnogo i zato broj posjetitelja u Nacionalnom parkukontinuirano raste svake nove turističke sezone. Unatoč nepovoljnim prilikama ovog proljeća, za prvih šest mjeseci bilježimo porast broja posjetitelja od pet posto.Stoga nema razloga ne očekivati dobre rezultate i ove godine.

Ako pričamo konkretno, prošle godine NP posjetilo je gotovo 800 tisuća ljudi. Možemo li i ove godine očekivati takve rezultate i kakve su vaše ambicije što se tiče broja gostiju?

Prošle je godine NP Krku posjetilo 786.635 posjetitelja. Kako sam već rekao, za prvih šest mjeseci bilježimo porast broja posjetitelja od pet posto, i za očekivati je da ćemo prijeći brojku od 800.000 posjetitelja ove godine. Razumije se da nas raduje takav interes za posjetom našeg parka. Međutim, moram ponoviti da je naš primarni cilj zaštita prirode, zaštita biljnog i životinjskog svijeta te kulturne i povijesne baštine i da trebamo vrlo pažljivo balansirati između, s jedne strane, privlačenja većeg broja posjetitelja i, s druge strane, održivosti i očuvanja svih ljepota Parka. Najveću posjećenost unutar NP Krka bilježi Skradinski buk, što je i razumljivo iz niza razloga, no ulažemo znatne napore da upoznamo i potaknemo što veći broj posjetitelja da posjete lokalitete u gornjem dijelu toka rijeke Krke gdje su Manojlovački slapovi, Bilušića buk, Brljan, slap Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap kao i kulturno – povijesne spomenike Burnum, manastir Krka i samostan na Visovcu i, od ove sezone, već spomenutu Oziđanu pećinu. Vjerujem da takvim pristupom možemo, s jedne strane smanjiti ‘pritisak’ posjeta Skradinskom buku, te s druge, upoznati svekoliku javnost na ‘neistražene’ ljepote gornjeg toka Krke.

ODRŽIVI RAZVOJ

NP Krka je rijedak primjer ispravnog načina razmišljanja i ulaganja ostvarenih prihoda u razvoj ne samo Nacionalnog parka nego i šire zajednice. I prošlotjedno otvaranje ‘Oziđane pećine’ je jedan od primjera ali možete li nam kazati što nam još može ponuditi NP Krka i otkriti na kojim projektima dodane vrijednosti radite?

Nacionalni park Krka dio je prostora u kojem egzistira i s kojim je u suživotu. Park jest zaštićen, ali nije i ne smije biti izoliran. Rijeka Krka je stoljećima oblikovala ovaj kraj i izravno utjecala na njegov razvoj pa mi se čini ‘pošteno’ da sada javna ustanova koja o njoj brine nastavi činiti isto. To nam omogućuje dobra posjećenost Parka pa dio sredstava ulažemo u aktivnosti koje zajednica provodi, a sve u cilju zajedničkog napretka. Što se tiče projekata u samom obuhvatu Nacionalnog parka, cilj nam je, kako sam već naveo, daljnja valorizacija gornjeg toka rijeke, ne samo radi disperzije posjetitelja sa Skradinskog buka, već kako bismo, pored prirodnih ljepota,istaknuli sve one druge posebnosti ovog područja, kulturne, povijesne i arheološke vrijednosti, te potaknuli razvoj ruralnog  gospodarstva.

U prilog tomu mogu reći da je ovog trenutka u tijeku uređenje još jednog edukativnog sadržaja, Lugareve kuće na Stinicamau kojoj će biti interaktivan postav izložbe na temu šuma.Nadalje, nastavljamo s arheološkim istraživanjima i konzervacijom na više lokaliteta – Burnumu, Nečvenu i Ključici kako bi se stvorile mogućnosti proširenja sadržaja za posjećivanje.Valja istaknuti i izuzetno važan projekt eko kampusa u Puljanima koji je dijelom započeo te čiju konačnu realizaciju očekujemo do proljeća 2016. godine.Istodobno se planira i realizacija modernog prihvatnog centra za posjetitelje na glavnom ulazu u NP Krka na Lozovcu. Radi se o velikom projektu koji će biti jedinstven na ovom području.

Uspoređujući ostale parkove, gdje se nalazi NP Krka prema ostvarenim prihodima?

NP Krka je, nakon Plitvičkih jezera, drugi park po posjećenosti u Hrvatskoj i drugi park po ostvarenim prihodima.

Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy imala je plan stavljanja svih nacionalnih parkova i parkova prirode pod jednu kapu. Jedan od razloga za dodatnu centralizaciju svih ustanova pronađen je i u vraćanju dijela ostvarenih prihoda u lokalnu zajednicu koja bi logičkim načinom razmišljanja trebala imati ako ne najveću, onda svakako značajniju korist od toga što u svojoj okolici ima takve prirodne bisere. S obzirom da je to i bio dio koalicijskog plana 21, ima li šanse da taj projekt zaživi i koje bi posljedice imao za NP i Šibensko-kninsku županiju?

Nacionalni parkovi i parkovi prirode jedno su od najvećih bogatstava Hrvatske i svakako je važno da se njima upravlja na najadekvatniji način koji će biti na korist i državi i lokalnim zajednicama. Moram priznati da ja u Planu 21 nisam vidio da se planira ustanoviti Nacionalna parkovna agencija, no poslužio bih se poslovicom da nije bitno koje je boje mačka, ako uspješno lovi miševe. Mislim da jesadržaj bitniji od same forme. Što se tiče Nacionalnog parka Krka, miostvarujemo odlične rezultate i uvijek iznova se trudimo da u svakom našem uspjehu participira i lokalna zajednica, odnosno da dio sredstava preusmjeravamo na adrese onih kojima su potrebna. Rezultati naših nastojanja su i više nego vidljivi.

Na mjesto ravnatelja ste došli prije godinu i pol dana. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima i kakvi su vam planovi do kraja mandata?

Upravljanje NP Krka veliki je izazov i velika odgovornost. Ali kada rukovodite područjem koje je tako raznoliko i uvijek iznova zanimljivo, onda imate i više inspiracije i mogućnosti za djelovanje. Moja prvotna želja bila je približiti Nacionalni park lokalnom stanovništvu, kao posjetiteljima i kao poznavateljima parka.S tim smo ciljem uveli godišnju ulaznicu za žitelje županije i provodimo brojne edukacije koje su najvećim dijelom usmjerene na naše najmlađe koje je najvažnije u ranoj dobi vezati za prirodu, kako bi odrasli u aktivne posjetitelje i poznavatelje Krke. O samim projektima i planovima govorio sam nešto ranije, ali želim naglasiti da je dovršetak izgradnje eko kampusa u Puljanima, trenutno najvažniji zadatak Ustanove.

MILANOVIĆEV ROĐAK ZAPOSLEN PO STRUČNOSTI

Što se dogodilo s raspisanim natječajem za dokumentarac o NP Krka? Taj je natječaj, ako se ne varam, povučen?

Uslijed nepovoljnih vremenskih prilika koje su rezultirale povišenim vodostajem kada se trebao snimati dokumentarni film, morali smo poništiti natječaj jer ne bi prikazali NP Krka u punoj ljepoti. No, zanimljivo je kako svi govore o filmu, a ne govore da je natječaj predvidio i produkciju 800.000 DVD-a jer nam je namjera bila da svaki posjetitelj Parka dobije i primjerak DVD-a, a kako bi na taj način naš zadovoljni posjetitelj ujedno bio i naš promotor.

Kakvu suradnu imate s gradskim i županijskim strukturama? Znamo da je HDZ u Šibensko-kninskoj županiji uvijek imao najveću potporu. Šibenik je u zadnjem ciklusu imao koalicijsku vlast na čelu s SDP-om čiji ste i vi član, ali od prošle godine birači su opet izabrali HDZ. Imate li iste, ili barem slične, vizije razvoja Nacionalnog parka?

Kao što Krka uvijek teče svojim tokom, tako i razvoj i dobrobit Nacionalnog parka trebaju biti kontinuirani interes, bez obzira na političke strukture i njihove promjene na vlasti. Ova ustanova surađuje sa svima onima čiji je cilj boljitak ovog područja i njegovih stanovnika te podupire sve projekte koji tome pridonose. Rijeka Krka dotiče kraj od Knina pa gotovo do otoka Zlarina gdje se konačno gubi u moru. Na tom su putu gradovi, općine i mjesta s različitim upravljačkim strukturama, ali s kojima uvijek rado surađujemo kada se radi na razvojnim projektima i događajima koji imaju isključivo za cilj podignuti razinu kvalitete života ljudi koji žive na ovom području. Nacionalni park Krka ima određene smjernice razvoja, a rukovoditelj svakog sektora Ustanove u njih ugrađuje neke svoje vizije, što na kraju više ili manje dođe do izražaja.

Svima nam je dobro poznata praksa zapošljavanja po ključu podobnosti ili bilo kakvih rodbinskoh i prijateljskih veza. Gledajući realno, NP Krka je vrlo poželjno i traženo mjesto za posao, a ove godine pristiglo je i oko tisuću prijava za sezonske poslove. Ima li istine u pričama da je jedno radno mjesto u Nacionalnom parku dobio i rođak premijera Milanovića?

Kao što sam već spomenuo, NP Krka dio je zajednice u kojoj egzistira, a jedan od važnih načina povezivanja i suradnje s lokalnim stanovništvom je i zapošljavanje. Sretan sam što u Nacionalnom parku postoji realna potreba za velikim brojem sezonskih radnika i što smo u ovim, ne baš lakim vremenima, zajedno sa studentima, zaposlili vise od 150ljudi. Pritom se jedino i isključivo vodimo kriterijima kompetentnosti i izvrsnosti koju nagrađujemo.Tome svjedoči i podatak da se većina sezonskih radnika nagodinu vraća u Park. Točno je da je rođak premijera Milanovića zaposlen u NP Krka, s naglaskom da prilikom ocjenjivanja kandidatakomisija nije imala saznanja da je premijerov rođak. Osobno smatram da rodbinske veze ne moraju, dapače, ne smiju biti plus prilikom zapošljavanja, ali isto tako ne mogu biti niti minus.Osnovni kriterij, ne samo odabira kandidata, već i rada svake pojedine radnice ili radnika, dok sam ja ravnatelj, bit će isključivo kompetentnost i izvrsnost.

PRIHVATITI SVAKI DOBAR PROJEKT

SDP je iza sebe ostavio nekoliko projekata koja su u zadnjih godinu dana HDZ-ove vlasti realizirana ili im se bar nazire kraj. Prvenstveno tu mislim na tvrđavu sv. Mihovila, koja je već postala simbol modernog Šibenika, ali i gradsku plažu Banj koja će uskoro dočekati i završetak barem prvog dijela predviđenih radova. Sigurno će i oni na tom tragu pokrenuti određene stvari koje bi možda opet vas mogle dočekati. Ima li Tonći Restović veće političke ambicije ako kojim slučajem ne dobije drugi mandat na čelu NP Krka i kako bi se odnosio prema takvim projektima?

Projekti kao što su plaža Banj i tvrđava svetog Mihovila velikim su dijelom doprinijeli kulturnoj i turističkoj preobrazbi Šibenika kojoj upravo svjedočimo. O tome pišu mediji, govore turisti, kao i Šibenčani na kavi. Sretan sam što su završeni, ali i ponosan što su postojale vizije, odvažnost i sposobnost da se pokrenu,unatoč žestokom protivljenju ondašnje oporbe, a danas aktualne gradske vlasti. Ne zaboravimo, Šibenik je do dolaska SDP-a navlast 2009. godine bio besperspektivan grad, slavne i bogate industrijske, kulturne i sportske prošlosti te, nažalost, crne i pesimističke sadašnjosti. To je bio rezultat dugogodišnje vladavine HDZ-a. U te četiri godine mandata koalicije na čelu sa SDP-om mnogo toga se, kao što ste rekli, promijenilo u pozitivnom smislu. Iskreno se nadam da se Šibeniku, za vrijeme ove vlasti, u naredne četiri godine neće dogoditi nova stagnacija.Ali da se vratim na vaše pitanje, svaki projekt koji je u interesu grada i njegovih stanovnika, bez obzira bio na vlasti ili u oporbi, odbacio bi samo politički neznalica ili čovjek koji ne voli ovaj grad. Ja definitivno nisam ni jedno ni drugo.

Imate li još uvijek vremena za bavljenjem svojim hobijima poput pikada, u kojima ste imali i odličnih uspjeha?

Nacionalni park Krka mjesto je na koje ljudi, između ostalog, odlaze odmoriti se od stresa svakodnevnog života. Ja, eto, imam mogućnost tamo biti zaista često i uživati u ‘terapeutskim’ svojstvima vode koja ponekad može i sve brige odnijeti sa sobom. U takvom raspoloženju nađe se vremena i za hobije, ali znatno manje nego prije. I to je vidljivo i na mojim, kako vi kažete, uspjesima.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.