" "
Više

    " "

    U posljednjih pet godina 150 pokušaja suicida, 79 ih je završilo smrću

     

    Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i u suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Svrha obilježavanja dana prevencije samoubojstava je unaprjeđenje znanja, širenje informacija, smanjivanje diskriminacije i podizanje svijesti da je samoubojstvo moguće spriječiti.

    U Šibensko-kninskoj županiji u posljednjih pet godina živote si je oduzelo 79 osoba, a pokušaja samoubojstava je bilo 71.

    OSOBINE I MOTIVI SUICIDALNIH OSOBA

    Tijekom 2010. godine na šibensko-kninskom području samoubojstvo je počinilo 16 osoba, 2011. godine 11 osoba, 2012. godine 18 osoba, 2013. i 2014. godine 12 osoba, a do kolovoza 2015. godine 10 osoba.

    Najviše je samoubojstva počinjeno u dobnoj skupini od 51 do 65 godina, odnosno 22 u posljednjih pet godina. Čak 13 osoba počinilo je samoubojstvo u dobi od 36 do 50 godina, pet samoubojstava bilo je u dobnoj skupini od 26 do 30 godina, tri samoubojstva u dobi od 19 do 25, a dva suicida počinile su maloljetne osobe u dobi od 15 do 18 godina.

    U 150 pokušaja suicida, od kojih je izvršeno 79, bila su 93 muškarca i 78 žena.

    – Kad govorimo o profilu osoba koje su počinile suicid ili su ga pokušale učiniti – nije neophodno da se radi o duševnim bolesnicima. Može se raditi o jako nesretnim osobama kod kojih postoji depresija, ranjive su, proživljavaju posebno intenzivan stresni period, došle su u fazu kad više nema nikave nade i kad je osjećaj beznađa i bezizlaznosti u potpunosti prevladao u njihovom psihičkom funkcioniranju, razmišljanju i ponašanju – kaže psihijatrica dr. Vlatka Novak. Postoje, nastavlja, i osobe koje su počinile suicid pod utjecajem slušnih halucinacija, ili pod utjecajem bolesnih misli, primjerice, da više nisu vrijedne da žive ili zbog iskrivljene percepcije realiteta.

    – Često je i alkohol dodatni faktor rizika jer pod djelovanjem alkohola popuštaju kočnice pa ponašanje postaje rizičnije. Životni problemi s kojima se suicidalne osobe susreću najčešće su financijske prirode, problemi na poslu, u obitelji, braku ili školi, ili gubitak drage osobe. Također, samoća i osjećaj usamljenosti su često pokretač suicidalnih ideja. Ipak, netko tko je psihički ranjiviji može intenzivno proživljavati manje probleme, a netko će ostati stabilan i u težim životnim situacijama. Zajedničke karakteristike  suicidnih pacijenata su osjećaj beznađa, depresivno raspoloženje, nemogućnost da se suoče sa životnim problemima i da ih riješe, niska razina samopoštovanja, više su preokupirani sadašnjošću i trenutnim problemima, a manje razmišljaju o budućnosti, sebe doživljavaju u negativnom svjetlu – kaže dr. Novak.

    POZIV U POMOĆ

    Dr. Novak objašnjava da je svako razmišljanje o suicidu ili pokušaj suicida poziv u pomoć.

    – Neke statistike pokazuju da od deset osoba koje počine suicid, osam ih je na neki način to najavilo. Svakog takvog pacijenta moramo ozbiljno shvatiti i pristupiti mjerama liječenja psihofarmakološki i psihoterapijski, a treba uključiti i obitelj koja je neophodna podrška u takvim slučajevima. Najčešće se pomoć potraži nakon pokušaja samoubojstva, i to  obično na inicijativu obitelji, jer se uvijek radi o medicinski urgentnim slučajevima. Same osobe dođu potražiti pomoć ako su prepoznale u sebi taj suicidni faktor i ako su se uplašile vlastitih razmišljanja o smrti – kaže dr. Novak.

     

    OKVIR: Treba prepoznati signale

    – U tretmanu i razgovoru sa suicidnom osobom pratimo neverbalne i verbalne znakove, a vrijedne informacije dobijemo i od članova obitelji. Saznajemo o motivima, interesima,  uzrocima suicidnih misli i strahovima. Raspitujemo se je li bilo i ranije pokušaja suicida ili suicidnih ideja. Rijetko kad se suicid počini ili pokuša počiniti bez prethodnih znakova koje bi mogli najprije prepoznati ukućani, npr. povlačenje od prijatelja, promjene u ponašanju, problemi sa spavanjem, gubitak interesa, razmišljanje o smrti i umiranju. Važne su i direktne rečenice kao ‘neće ovo još dugo trajati, znam ja što ću napraviti, okončati ću ja to, nema smisla ovako dalje, ništa više nije važno, ne želim vam više biti teret’  i slično. Ako je bilo ranijih pokušaja suicida onda je rizik veći, a i brže se detektira suicidalnost pacijenta –  zaključuje dr. Novak.

     

    Tri kategorije suicida

    Na portalu za prevenciju suicida, koji vodi Hrvatska udruga za prevenciju suicida HUPS, samoubojstvo je definirano kao ‘svjesno i namjerno oduzimanje vlastitog života’, dok je oduzimanje vlastitog života bez pune svijesti, primjerice u akutnom stadiju duševne bolesti, nesretan slučaj, a ne samoubojstvo. Udruga HUPS kao uzrok suicida navodi dva potrebna faktora: suicidogenu dispoziciju, odnosno stečeni ili prirođeni manjak nagona za samoodržanjem, te suicidogene motive koji su subjektivni pa se promatraču mogu činiti nevažnima.

    Jedna kategorizacija suicida objavljena na stranici taj čin dijeli u tri kategorije: ‘biti’ – radi se o osobama koje zapravo ne žele umrijeti, nego poslati poruku kako im je potrebna pomoć. Kod ovih osoba opasnost od stvarnog počinjenja samoubojstva je mala. ‘Ne biti’ – osoba želi umrijeti i uglavnom ne odaje namjeru počinjenja samoubojstva, a kad se na takav čin odluči, bira opasne načine. Prevencija suicida kod ovih osoba daje slabe rezultate. Treća kategorija je ‘biti ili ne biti’ ­– ove su osobe neodlučne oko počinjenja samoubojstva, a zajednički im je stresan i nesređen život. Odabiru opasne metode suicida, koje su ipak sporog djelovanja.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...