U šibenskoj bolnici lani 222 prekinute trudnoće

Službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazatelj su da broj legalno induciranih pobačaja na razini države progresivno opada. U ukupan broj prekinutih trudnoća, uz legalno induciran pobačaj, ubrajaju se i svi ostali prekidi trudnoće čiji su uzroci medicinske prirode. Ukupan broj prekinutih trudnoća u Hrvatskoj 2014. godine iznosio je 9.103, odnosno svaka deveta od tisuću žena doživjela je prekid trudnoće. Radi se o malom porastu u odnosu na 2013. godinu, kada je taj broj bio za 181 prekid trudnoće manji.

MANJI BROJ POBAČAJA

Iako je broj prekinutih trudnoća 2014. godine za 181 veći nego 2013. godine, legalno inducirani pobačaji nisu uzrok tog porasta.

Naime, 2014. godine legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj je obavljeno 3.020, odnosno 33,2 posto od ukupnog broja prekinutih trudnoća, što je za 141 manje nego 2013. godine, kada ih je bilo 3.161, odnosno 35,4 posto od ukupnog broja prekinutih trudnoća. Abortusa je 2012. godine bilo 3.571, 2011. čak 4.347, a 2010. godine 4.043. U periodu od četiri godine broj legalno induciranih pobačaja smanjen je za 1.023.

Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pobija stereotipe o mladim djevojkama kao o dobnoj skupini koja se najčešće odlučuje za legalan prekid trudnoće zbog straha od budućnosti ili nezrelosti. Gledano po dobnim skupinama žena koje su obavile abortus, od ukupnog broja legalno induciranih pobačaja, odnosno 3.020, tek ih je 218 mlađe od 19 godina. U dobi od 20 do 29 godina legalno induciran pobačaj napravilo je 1.070 žena, a najviše ih je u dobi između 30 i 39 godina, odnosno 1.458 žena.

Od ukupnog broja žena koje su namjerno prekinule trudnoću, 17,5 posto imaju dvoje djece, a 21 posto žena koje su se odlučile za abortus imaju po jedno dijete. Ovi podaci upućuju na činjenicu da se na abortus još uvijek gleda kao na jedan oblik kontracepcije, stoga je nužno pojačano raditi na edukaciji po pitanju planiranja obitelji i odgovornog seksualnog ponašanja, jer je najveći postotak obavljenih abortusa kod žena koje nemaju djecu – čak 33 posto. Očekivano, najmanje je namjerno prekinutih trudnoća kod žena s više djece, pa je najmanji postotak namjernih pobačaja kod žena s devet i više djece, odnosno 0,3 posto.

Lani je u Općoj bolnici Šibenik ukupan broj prekinutih trudnoća bio 222, od čega su 122 legalno inducirana pobačaja.

Što se tiče Opće bolnice hrvatskog ponosa u Kninu, od 19 prekinutih trudnoća, jedna je bila legalno prekinuta.

Broj legalno induciranih pobačaja u županiji 2014. godine u padu je u odnosu na 2013. godinu, kada ih bilo ukupno 102 – 90 u Šibeniku te 12 u Kninu. Za usporedbu, 2012. je u OB Šibenik  obavljen 91 legalno induciran pobačaj, a 2011. bilo ih je nešto manje, 78.

ZAKONSKO PRAVO NA POBAČAJ

Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u Republici Hrvatskoj žena može legalno izvršiti prekid trudnoće bez dozvole komisije ukoliko se radi o trudnoći koja traje do 12 tjedana od zadnje mjesečnice, a izvršiti se može u samo za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Jadranka Bilić, socijalna radnica koja je dugi niz godina bila članica komisije u Općoj bolnici Šibenik objasnila je kako komisija odlučuje o pobačajima nakon zakonskog roka samo i isključivo u slučaju medicinskih indikacija, odnosno kada se radi o zdravlju majke ili ploda, te da nikada nisu odlučivali na temelju socijalnih komponenti.

Iako je zakonski reguliran i legalan na papiru, u praksi za abortus ipak postoje prepreke. Osim ako ga ne drže u tajnosti, što je u malim sredinama često neostvarivo, žene koje se odluče na abortus često se susreću s osudom okoline. Osim toga, ovisno o cjeniku zdravstvene ustanove, za legalno inducirani pobačaj izdvaja se između 700 i 2.000 kuna, ali čak ni tada nema sigurnosti da će institucija kojoj su se žene obratile ispuniti svoju obvezu.

Naime, prema Članku 20. Zakona o liječništvu,  propisuje da se liječnik radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora i uvjerenja ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. Liječnik mora pacijenta pravodobno izvijestiti o svojoj odluci te ga uputiti drugom liječniku iste struke, a o pozivu na priziv savjesti dužan je izvijestiti i svog nadređenog ili poslodavca.

Pozivajući se na navedeni članak, ginekolozi i medicinski sestre imaju zakonski osigurano pravo odbiti izvršiti legalno inducirani pobačaj. Nikica Živković, šef Odjela za ginekologiju i porodništvo šibenske Opće bolnice, kaže kako se na priziv savjesti na šibenskoj ginekologiji pozvalo pet od devet liječnika. Sanacijski upravitelj OB Šibenik, Marin Paić,  napomenuo je da su se i dvije medicinske sestre pozvale na priziv savjesti te su premještene na druga radna mjesta unutar bolnice. Što se Knina tiče, od četiri specijalista ginekologije i opstetricije, jedan zbog priziva savjesti odbija vršiti legalno inducirane pobačaje.

zivkovic nikica bolnica4-josipa081113

KOLIZIJA ZAKONA

Nikica Živković još je lani iznio mišljenje da postoje dva zakona koja su u koliziji.

– Jedan štiti pravo žene na pobačaj, a drugi štiti pravo na priziv savjesti medicinskog osoblja. Ako bi meni kolega došao i rekao da zbog priziva savjesti više ne želi obavljati pobačaje, ja ne mogu ništa nego tu odluku poštivati. Tu bi država trebala biti ključna i osigurati uvjete i jednima i drugima, ali u praksi vidimo da to nije tako. Ljudi ginekologiju vide kao granu medicine koja samo porađa ili obavlja pobačaje. To naprosto nije istina, ginekologija je jedna kreativna struka koja se bavi još mnoštvom stvari koje, nažalost, ne dolaze do izražaja – kazao je Živković. Dodao je kako se pobačaj može svakome dogoditi te bi svakako trebalo više poraditi na edukaciji oko kontracepcije i planiranja obitelji, jer pobačaj sa sobom nosi medicinske rizike. Također, upozorava kako se zbog pretjerane represije i čestih medijskih napada može dogoditi da i liječnici koji su do sada izvršavali pobačaje od toga odustanu.

Sanacijska upraviteljica Opće bolnice hrvatskog ponosa Knin,  Antonela Karačić, napomenula je da je ženino pravo na pobačaj osigurano odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zaštiti prava pacijenata te Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.