VAN STROJA: Lani na bolovanju u Šibensko-kninskoj županiji dnevno bila 733 zaposlenika

Početkom prošle godine HZZO je svojim kontrolorima dao puno veće ovlasti prilikom kontroliranja bolovanja, kako je uređeno Pravilnikom o provedbi nadzora i kontrole. Uz pregled medicinske i druge dokumentacije kod izabranih liječnika, kontrolori imaju pravo tražiti obvezni pregled osiguranika u ordinaciji, prostorijama HZZO-a ili u stanu osobe koje je na bolovanju.
Takve su mjere očito počele davati rezultate, što se da zaključiti iz pogleda na statistiku HZZO-a koja je u posljednje tri godine u padu. Na području Područne službe HZZO-a u Šibeniku, stopa privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, u 2012. godini bila je 2,72 posto, godinu dana kasnije pala je na 2,39 posto, a u prošloj je godini bila 2,28 posto.
– Tijekom 2014. godine prosječno je dnevno privremeno nesposobno za rad bilo 733 osiguranika. Privremena nesposobnost za rad najčešća je bila kod radnika u djelatnostima javne uprave, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te prerađivačke industrije – kažu iz HZZO-a.
NAJČEŠĆE BOLOVANJE ZBOG BOLESTI MIŠIĆNO KOŠTANOG SUSTAVA
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti prošle godine bolovanja su se najviše otvarala radi bolesti mišićno koštanog sustava, novotvorina, ozljeda i otrovanja te posljedica djelovanja vanjskih uzroka, poput padova ili opeklina.
Niže stope privremene nesposobnosti za rad vjerojatno su rezultat pojačanih kontrola, koje mogu biti redovne ili ih može zatražiti poslodavac koji sumnja na zloupotrebu. Tijekom 2014. godine kontrolori Područne službe HZZO-a u Šibeniku obavili su četiri redovne kontrole u ordinacijama izabranih doktora zbog medicinskih indikacija privremene nesposobnosti za rad, te 125 ciljanih kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca.
Budući da prema statistici na bolovanje najčešće idu zaposlenici u djelatnostima javne uprave, zanimalo nas je kakva je situacija po tom pitanju bila u šibenskoj Gradskoj upravi i postoje li mjere kojima se one koji zloupotrebljavaju korištenje bolovanja može sankcionirati. Kazali su nam kako u prošloj godini nisu imali zabilježenih dugotrajnijih bolovanja, pa stoga nisu imali niti potrebu za slanjem HZZO-ovih kontrolora, ali i da jesu, prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, njihov nalaz nije dovoljan da bi se zaposleniku uručio otkaz.
ivanalMeđutim, u privatnom je sektoru situacija nešto drugačija. Vladimir Ivanović, direktor Ivanala, kaže kako su bolovanja radnika veliki problem u toj tvrtki.
– Otkako smo preuzeli tvrtku 2003. godine, stopa bolovanja mjesečno je iznosila oko 10 posto. Na 130 radnika to je u prosjeku 13 radnika na koje ne možete računati i zbog toga posao pati. Bavimo se proizvodnjom dijelova za autoindustriju i posao u situaciji kada nemate dovoljno radnika dolazi u pitanje. U prošloj godini u nekoliko slučajeva jesmo zatražili kontrolu od HZZO-a, ali sve je bilo u redu. Inače, u 99,9 posto slučajeva kontrola ne pronalazi nepravilnosti, a jesu li njihovi nalazi uvijek točni ili ne, to ne znam i ne mogu komentirati. U prošlosti, doduše, jesmo imali nekoliko slučajeva u kojima se utvrdilo kako bolovanje nije bilo opravdano i u tim slučajevima dotičnom radniku upućivali smo pismeno upozorenje pred otkaz. Lažna su bolovanja veliki problem, ne samo za nas kao poslodavce, nego i za državu i stoga treba poduzeti sve kako bi se ona svela na najmanju moguću mjeru – kaže Ivanović.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.