ZAPOŠLJAVANJE NA KAPALJKU: Šibenskoj bolnici nedostaju 23 medicinske sestre, kardiolog i ginekolog

Ilustracija/Arhiva

Proteklog se tjedna u medijima pojavila vijest da ministar zdravlja Siniša Varga planira, nakon smjene pet sanacijskih upravitelja državnih bolnica promijeniti i kompletan kadar koji upravlja bolničkim klinikama i zavodima. Naime, Varga je izmjenom Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova te Pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj općih i specijalnih bolnica odlučio skratiti do sada neograničeni mandat šefova klinika. Po medijima se počelo pisati o tome kako će svi predstojnici klinika, pročelnici zavoda i voditelji odjela u KBC-ima, kliničkim bolnicama, klinikama te općim i specijalnim bolnicama u idućih šest mjeseci proći postupak reizbora, a po bolnicama se, navodno, takav potez već počeo tumačiti kao postavljanje politički podobnog kadra.

IPAK NIŠTA OD VELIKE SMJENE ČELNIKA?

Kako bismo provjerili razloge zbog kojih se ministar Varga odlučio na ovakav potez, kontaktirali smo Ministarstvo zdravlja, iz kojeg su nam pojasnili kako je Pravilnicima određeno da se odgovornu osobu imenuje na mandat od četiri godine na temelju provedenog javnog natječaja.

– Po isteku mandata od četiri godine odgovorna osoba može biti imenovana najviše na još jedan mandat. Zbog nejasnog tumačenja u medijima, dostavljamo i tumačenje odredbi novog Pravilnika. Pravilnik o dopuni pravilnika o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova primjenjuje se na način da sve odgovorne osobe ustrojstvenih jedinica (odjela i centara) koje su ranije imenovane ostaju na tom mjestu do isteka njihovog mandata. Istekom mandata, ustanova je obvezna provesti javni natječaj sukladno novom pravilniku – stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja, što bi značilo da u narednih šest mjeseci ipak neće doći do masovne smjene voditelja odjela i kliničkih centara, kao ni sanacijskih upravitelja općih bolnica. Razloge zbog kojih se išlo na promjene Pravilnika iz Ministarstva nisu dodatno objašnjavali, kao ni ciljeve koji se ovom odlukom žele postići.

PROBLEMATIČAN MANJAK MEDICINSKOG OSOBLJA

No, jedan od ciljeva Ministarstva zdravlja morao bi biti rješenje problema manjka medicinskog osoblja jer je javna tajna da hrvatske bolnice s tim muku muče. Bez dovoljno zaposlenih teško je očekivati da će bilo koja provedena reforma značiti boljitak za one zbog kojih zdravstveni sustav i postoji, a to su pacijenti. Liste čekanja još uvijek su preduge, a jedan od razloga svakako je manjak medicinskog osoblja. Ministar Varga prošle je godine, nakon što je izbio skandal jer je na jednom operativnom zahvatu asistirala spremačica, izjavio kako je svjestan manjka medicinskog osoblja u hrvatskim bolnicama te najavio skoro zapošljavanje novih djelatnika, koje se trebalo ostvariti nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice. Takvo se što, doznajemo, još uvijek nije dogodilo, a iz Ministarstva nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor planira li se što po tom pitanju mijenjati.

Šibenska Opća bolnica po pitanju manjka medicinskog i drugog osoblja nije iznimka. Kako doznajemo od Ravnateljstva bolnice, šibenskoj bolnici nedostaje medicinskog kadra, i to najviše medicinskih sestara, odnosno tehničara, kojih manjka najmanje 23, te po jedan kardiolog i ginekolog.

JOŠ UVIJEK NIŠTA OD NOVIH ZAPOŠLJAVANJA

– Veliki je nedostatak i kod pomoćno-tehničkog osoblja (spremačice, kuhari, strojari). Budući da je na snazi Odluka Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, koja nije dopuštala zapošljavanje ovog kadra, niti zbog odlazaka u mirovinu, niti zbog zamjene za bolovanje, u prošlog godini bolnica nije povećala broj zaposlenika, već je taj broj smanjen zbog odlazaka u mirovinu pomoćnog tehničkog osoblja. Jedina su zapošljavanja bila radi odlazaka medicinskog osoblja u mirovinu, odnosno zamjena za vrijeme bolovanja ili porodiljnog dopusta – objašnjavaju iz Ravnateljstva, a Ministarstvo nam je potvrdilo kako je u ovoj godini za OB Šibenik izdalo suglasnost za zapošljavanje ukupno 20 zdravstvenih radnika.

Uzmemo li u obzir da će i ove godine dio medicinskog kadra šibenske bolnice otići u mirovinu ili koristiti porodiljni dopust, jasno je kako 20 novozaposlenih neće riješiti problem manjka osoblja. Država novca nema, to je jasno, ali zdravstvo koje bi trebalo biti dostupno svim građanima bez obzira na materijalno stanje ipak bi moralo biti na vrhu liste prioriteta. Ruku na srce, za društvo nije isto zapošljavanje medicinske sestre i činovnika u jednoj od stotina državnih agencija, iako oboje spadaju u skupinu službenika i namještenika u javnim službama.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.