Zdravko Peran: Već ovog ljeta prijeti nam prometni kolaps!

Zdravko Peran, ravnatelj srednje Prometno-tehničke škole u Šibeniku, sudski vještak i jedini HF ekspert pri Europskom institu za prometne nesreće, od prije nekoliko dana uvršten je i na službenu listu prometnih stručnjaka i vještaka Europske unije, kao prvi i zasad jedini Hrvat.

– Puno to znači, naročito kad bi htio mijenjati posao, već mi stižu pozivi iz cijele Hrvatske, a iz Europe me zovu na vještačenje pojedinih prometnih nesreća. Međutim, promjena radnog mjesta ne dolazi u obzir, u Šibeniku mi je najljepše – kaže Zdravko Peran.

TOČKA ZAGUŠENJA

U Šibeniku bi bilo i ljepše, kaže Peran, kad bi se netko napokon ozbiljno pozabavio stanjem prometa, prometnica, gradskog i međugradskog javnog prijevoza.

– Svake godine sve je više ljudi u Šibeniku, i ubrzo ćemo doći do točke zagušenja, toliki broj turista grad jednostavno neće moći podnijeti. Prijeti nam kolaps u ljetnim mjesecima, i to ne samo u centru grada. Problemi su očiti i u stambenim četvrtima, Vidici, Baldekin, Šubićevac, Meterize, često turisti i tamo zakrče promet – kaže Peran.

zdravko peran2-josipa251013

Razlog tome je što se u prometu i prometnicama, osim gradnje autoputa, u Šibeniku i okolici zapravo ništa nije radilo od gradnje Jadranske magistrale.

– Neosporno je da je Jadranska magistrala valorizirala prirodne i gospodarske potencijale ovog područja, posebno njegovog obalnog dijela. Međutim, izgrađena je preblizu obale, već je u mnogim mjestima i gradovima postala gradska ulica, ‘presjekla’ je postojeća i utjecala na formiranje novih naselja s obje strane trase. Gotovo da je postala pješačka zona. Upravo iz tog razloga Jadranska magistrala na mnogim mjestima i gradovima treba se danas izgraditi u vidu zaobilaznice, na čemu se radi u Vodicama – kaže Peran.

JAVNI PRIJEVOZ NA STRUJU

Što se samog grada Šibenika tiče, Peran rješenje problema vidi u uspostavi alternativnih načina prijevoza, ali i unaprjeđenja onog što već imamo.

– Sviđa mi se ideja gradonačelnika Željka Burića o uvođenju gradskih autobusa na električni pogon. Ugroženost čovjeka sve je veća usljed zagađenosti zraka i buke motornih vozila, a električni autobusi ekološki su prihvatljivo rješenje. Pod hitno su nam potrebne i označene biciklističke staze, kako u gradu, tako i na magistrali, pa ako treba sve od Primoštena do Vodica – kaže Peran.

Alternativne načine prijevoza možemo pretvoriti i u turističku atrakciju, proširiti turističku ponudu grada. Novootvoreni prostor za prihvat kruzera, trajekta i linijskih brodova gat Vrulje treba pretvoriti ne samo u terminal za putnike i parkirališni prostor, već treba na njemu obilježiti prostor za spuštanje helihoptera. Osim onog u vojarni Bribirskih knezova, Šibenik nema heliodroma. Tema hidroavionskog prometa u Šibeniku treba počivati na interdisciplinarnim (kombiniranim) istraživanjima i sigurnosnom aspektu svih grana prometa.

– Šibenik ima bogom dane sve grane prometa na jednom mjestu, a te prednosti treba znati i te kako dobro iskoristiti. To je baš gat Vrulje. Autobusni i željeznički kolodvor su odmah pokraj gata, na njega pristaju kruzeri, slijetaju helikopteri, a imate i hidroavione na svega 300-tinjak metara preko mora u Mandalini. Gat Vrulje samo zbog prometa ima ogroman turistički potencijal – kaže Peran.

PROBLEMATIČNI ŽELJEZNIČKI KOLODVOR

Tu bi se, nastavlja, trebalo pozabaviti željezničkim kolodvorom koji je u prilično zapuštenom stanju, a što je vrlo ružna slika, posebno prema turistima. Željeznički promet u zemljama zapadne Europe njima je posebno atraktivan. Očito je, smatra Peran, ali i žalosno, da se strateškoj grani kakva je željeznički promet poklanja tako malo pažnje.

U Šibeniku treba napraviti iskorak i u prometu u mirovanju, kako bi turisti što manje gubili živce na traženju mjesta za parkiranje.

– Često se dogodi da tisuću vozača raznih motornih vozila tražeći parking u prostoru TEF-a, jednostavno zalutaju preko Njivica na put prema Zadru. To je najvćei razlog velikih gužva u prometu prema Vodicama. To je problem koji nitko do danas u gradu nije riješio. Problem se ne rješava postavljanjem jednog ili dva prometna znaka – kaže Peran.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.