U protekle četiri godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) plasirala je 38 milijardi kuna gospodarstvu. Sve velike investicije započele su novcem te banke i bez nje Hrvatska ove godine ne bi otvorila 25 novih hotela, rekao je u utorak u zagrebačkom hotelu Sheratonu premijer Zoran Milanović otvarajući HBOR-ovu izvoznu konferenciju
‘Pozitivna je priča i brodogradnja, koja je uspješna izvozna priča, ali i na kojoj se desetljećima gubilo. Tome je došao kraj. Brodogradilišta zarađuju, a budućnost je neizvjesna, ali dobra. U biznisu nema izvjesne budućnosti, pogledajte samo Blackberry. Mnoge druge stvari mogu doći i otići, ali brodogradnja ne, to je dio identiteta’, rekao je uz opasku da se polako događa reindustrijalizacija Hrvatske.
Država treba izaći iz turističkog portfelja
‘Ovo što se događa danas je vrlo jasan model. Borisa Lalovca sam upoznao prije pet godina, čovjek je radio u Raiffeisenu i prva tema razgovara bio nam je turistički portfelj države, a on je bio u groznom stanju. Nekoliko dana ranije vratio sam s Korčule i nisam imao gdje spavati; bio je travanj. Danas je to posve druga priča i te tvrtke relativno dobro posluju, ali će ih trebati privatizirati jer se država nema što baviti time’, rekao je.
‘Naša orijentacija mora biti agresivno izvozna. Hrvatska je dvije godine u EU i to je najkvalitetnija liga u kojoj smo se natjecali. U godinama koje su pred nama konkurencija će izvlačiti ono najbolje od nas’, zaključio je Milanović.
Grčić: Naša stopa izvoza treća je u Europi
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pohvalio se pozitivnom platnom bilancom: ‘Kada je krenula kriza, uvoz je pao. Govorilo se da pada zbog pada osobne potrošnje i da će se oporaviti nakon krize. Učinili smo mogućim da se to ne dogodi. Imamo treću stopu rasta izvoza u Europi, na samom smo vrhu. To nas ohrabruje i budi nadu da se stvari kreću u vrlo dobrom smjeru.’
U prvih osam mjeseci hrvatski je izvoz porastao za deset posto dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61 posto. U prvoj kriznoj godini, 2008, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 40 posto.
Grčić je napomenuo da izvoz raste zbog jače integracije na tržište EU-a, jačanja konkurentnosti, novih ulaganja, restrukturiranja poduzeća i ciljanih mjera poticanja izvoza. ‘Makroekonomija izvire iz mikroekonomije – ako vi ulažete i zapošljavate, ja mogu uživati u dobrim rezultatima. Dobri rezultati su isključivo rezultat rada poduzetnika koje je pomogla država’, rekao je Grčić te još jednom podsjetio da je Hrvatska prema indeksu poslovne klime u rujnu ove godine bila na samom vrhu Europske unije.
Nabrojao je potom niz Vladinih mjera kojima je poboljšana poslovna klima. To su olakšice za reinvestiranu dobit, manji PDV u turizmu, porezno rasterećenje plaća, plaćanje PDV-a po naplati, podizanje praga za ulazak u PDV te smanjenje parafiskalnih nameta. ‘I tu nije kraj. Očekujem veći gospodarski rast, a to znači rast plaća i veće postotke usklađivanja mirovina. Zato i nismo obećavali rast mirovina jer će one rasti koliko i gospodarstvo’, dodao je.
Slučaj Jadranske banke je težak kao ‘švicarac’
Osvrnuo je i na problem Jadranske banke, po značenju usporedivši ga s kreditima u švicarskim francima. Grčić tvrdi kako se Vlada odlučila na sanaciju šibenske banke jer je vrlo važna za tu regiju te da štediše mogu biti mirni jer će se ona spasiti.
Inače, cilj je izvozne konferencije HBOR-a, koja je okupila više stotina sudionika, poticanje i promocija izvoza, a organizira se pod pokroviteljstvom Vlade koju su predstavljali premijer, ministar financija Boris Lalovac, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministri Ivan Vrdoljak te Gordan Maras.
Izvoznici su izdržali krizu
Konferenciju je otvorio predsjednik Uprave HBOR-a Dušan Tomašević istaknuvši kako je ta banka u 23 godine poslovanja podržala preko 50.000 domaćih projekata.
‘U uvjetima krize, za koju vjerujemo da je iza nas, domaća izvozna industrija pokazala je svoju snagu. U krizi su izvoznici zadržali, pa čak i povećali svoje izvozne isporuke. Čestitam izvoznicima na rezultatima i otvaranju novih tržišta’, uskliknuo je Tomašević te pozvao komercijalne banke da podrže domaće gospodarstvo.
Svojih pet minuta dočekala je i bivša poljska ministrica uprave Elżbieta Bieńkowska, sada povjerenica Europske komisije za tržište, industriju i malo poduzetništvo. Govorila je o prilikama koje Hrvatska može iskoristiti nakon ulaska u EU, tj. ulaskom na tržište od pola milijarde potrošača.
‘Tržište još uvijek ima prepreka, no Europska komisija radi na tome da se one uklone i da ono zaživi u svojem punom potencijalu’, rekla je.
