DIV, Dalekovod i Zagreb-Montaža: Potpisan ugovor o modernizaciji pruge Dugo Selo – Križevci

Projekt izgradnje i rekonstrukcije željezničke pruge Dugo Selo-Križevci, koji se sufinancira iz fondova Europske unije, velika je prekretnica i dokaz da hrvatska uspješno može provoditi zahtjevne i velike projekte, istaknuto je u petak na potpisivanju ugovora o izvođenu radova i provedbi nadzora, piše direktno.hr

Modernizacija pruge Dugo Selo-Križevci duljine 38,2 kilometra vrijedna je 1,25 milijardi kuna i s 85 posto sufinancira se iz EU-ovih fondova. Ugovor o izvođenju radova HŽ Infrastruktura potpisala je sa zajednicom ponuditelja koju čine  a ugovor o provođenju nadzora sa zajednicom ponuditelja koju čine SGS Adriatica i Investinženjering. Početak radova predviđen je za početak svibnja, a završetak u veljači 2020. godine.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko izrazio je zadovoljstvo realizacijom toga velikog projekta, ali i ukazao na neprimjerena zakonska rješenja koja koče europske projekte.

“Hrvatska uplaćuje u europske fondove, a ne izvlači praktički ništa”, kazao je Karamarko, ukazavši na neadekvatna zakonska rješenja koja otežavaju provedbu europskih projekta. “Mi zapravo sami sebi kompliciramo život i pitanje je koliko je pravih projekata propalo zbog neadekvatnih zakona, primjerice Zakona o javnoj nabavi”, kazao je.

“U situaciji kada je svako radno mjesto bitno i kada ljudi odlaze iz Hrvatske, propadaju firme i poduzetnici, ovakve investicije su vrijedne svake pohvale”, rekao je Karamarko izrazivši također zadovoljstvo što je posao dobio domaći konzorcij. Naglasio je da izgradnjom pruge Rijeka-Zagreb i Zagreb-Budimpešta Hrvatska može brzo postati vrata Europe, istaknuvši pritom važnost luke Rijeka te dodao da se o tome pregovara s potencijalnim investitorima.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić kazao je da je Hrvatskoj iz EU-a za željeznice na raspolaganju 900 milijuna eura i da se samo dobrom suradnjom među ministarstvima ta sredstva mogu povući te da se pritom ne smije ponavljati pogreške iz prošlosti. “Potreba je kvalitetnija priprema projektne dokumentacije, bolja suradnja među ministarstvima i ispravljanje pogrešaka u javnoj nabavi”, kaže Tolušić.

Nadu u iskorištavanje tih sredstava izrazio je i voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazavši da će to imati dugoročni učinak na hrvatske željeznice kao održivi dio europske željezničke mreže. Naglasio je važnost Mediteranskog koridora, od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice i Budimpešte i dalje do Ukrajine, rekavši da je interes Europe da se on što prije dovrši. Nada se u skoru izradu prometne strategije Hrvatske.

Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša kazala je da je ta kompanija zadnjih posljednjih godinu dana potpisala ugovore o EU projektima vrijednim 1,7 milijardi kuna, te najavila daljnju modernizaciju. “Ovaj projekt je velik impuls za HŽ Infrustrukturu, jer je kompaniju od potrošača pretvorila u stvaratelja dodane vrijednosti”, rekla je.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je značaj projekta za čiju je realizaciju trebalo sedam i pol godina te dodao kako se nada bržoj realizaciji budućih planiranih projekata na željeznici. “Ove godine očekuje nas još velikih infrastrukturnih projekata na željeznici, primjerice na dionicama Zabok -Sveti Ivan Žabno, Vinkovci – Vukovar, ali i natječaj za Pelješki most”, rekao je.

Butković je zadovoljan radom svog ministarstva u prvih 100 dana Vlade i najavio je da će se svi predsjednici Uprava u njegovu sektoru birati na javnom natječaju.

foto:ilustracija

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.