EUROPSKA KOMISIJA: Jadransko-jonski plinovod kandidat za projekt od zajedničkog interesa za EU

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula pitao je Europsku komisiju za stav oko izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda s obzirom na iznimno značenje tog projekta za cijelu Jadransko-jonsku makroregiju kao i za poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom u Europi. Ujedno je Komisiju pitao i ‘razmatra li se mobilizacija europskih fondova/bespovratnih sredstava za pripremu dokumentacije i njegovu realizaciju’.

Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku, Arias Cañete, odgovorio je u ime Komisije da je ‘projekt Jadransko-jonskog plinovoda kandidat za uključenje na popis projekata od zajedničkog interesa, da je proces odabira u tijeku a finalni popis trebao bi biti objavljen do kraja godine.’

Povjerenik Cañete je također potvrdio da, ukoliko se projekt Jadransko-jonskog plinovoda imenuje projektom od zajedničkog interesa, u sektoru plina se može prijaviti za bespovratna sredstva za studije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i za potporu iz financijskih instrumenata. ‘Projekti od zajedničkog interesa sa znatnim pozitivnim vanjskim učincima (kao što su sigurnost opskrbe i/ili solidarnost) i koji nisu komercijalno isplativi također mogu ispunjavati uvjete za financiranje u okviru CEF-a u obliku bespovratnih sredstava za radove.’ Osim toga, naglasio je i kako projekti energetske infrastrukture ispunjavaju uvjete i za potporu iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).

‘Koliko je projekt značajan govori i činjenica da se nalazi i na popisu projekata od interesa energetske zajednice, popisu ključnih projekata za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom u Europi a i na popisu projekata koje je Hrvatska predložila za financiranje preko Europskog fonda za strateška ulaganja. Zbog toga sam optimističan vezano uz imenovanje IAP-a projektom od zajedničkog interesa čime bi se omogućio pristup značajnim izvorima financiranja koji bi mogli ubrzati njegovu realizaciju.’ ističe Picula.

Podsjećamo, IAP-om bi se plinski tokovi Hrvatske, Crne Gore, BiH i Albanije spojili na Transjadranski plinovod (TAP) kao integralni dio Južnog plinskog koridora i dobavni pravac za azerbajdžanski plin iz kaspijskog bazena u EU. O važnosti Jadransko-jonskog plinovoda zastupnik Picula govorio je još u veljači ove godine na interparlamentarnom seminaru članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana o energetici u Turskoj. Također, amandmanima se zalagao za njegovo uvrštenje u Jadransko-jonsku strategiju.

‘Uz LNG terminal na otoku Krku, Jadransko-jonski plinovod čija je predviđena dužina 511 km a transportni kapacitet 5 mlrd. m³ godišnje, ključni je strateški projekt koji odražava koherentan pristup energetskoj sigurnosnoj politici u kojoj su regionalni, nacionalni i europski interesi zadovoljeni istovremeno.’, zaključio je zastupnik Tonino Picula.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.