Hrvati se hrane nezdravo, jedu više namirnica koje im štete nego koriste

Sjećate li se kako su nam mame i bake dok smo bili mali govorile da trebamo jesti povrće i da se ne smijemo ustati od stola dok ne pojedemo sav špinat? Recite im hvala i pošaljite pusu jer su itekako bile u pravu! Jurica savjetuje u kojim namirnicama čuči lužnato zdravlje, a u kojima kisela bolest.

Tipična svakodnevna prehrana brojnih građana naše države prepuna je loših jela i namirnica koje čine više štete nego koristi. Uklanjaju glad i potrebu za jelom na koji sat, ali istovremeno pružaju vrlo malo kvalitetnih nutrijenata koji su tijelu toliko bitni da bi bilo i ostalo zdravo.

Premda možda nemamo velik izbor čokoladica, bombona, gotovih deserta i svih ostalih oblika slatkih, ali i slanih grickalica, svejedno imamo sasvim dovoljno proizvoda koji su prepuni pojačivača okusa, bojila, štetnih oblika i količina šećera te sladila, dakle aditiva koji će nam s redovitom, pa čak i povremenom konzumacijom u tijelu nakupljati otrove i činiti idealnu podlogu za razvoj bolesti opterećujući obrambene mehanizme tijela.

S druge strane, svake godine jača i organska tj. ekološka scena – po pitanju svježih, ali i gotovih proizvoda. Jako je kul biti svjestan o onome što jedemo i pijemo, hrana iz domaćeg i lokalnog uzgoja posljednji je krik pomodarstva. Krik tim više jer to što je nešto domaće – ne znači automatski da je i zdravo. Pod zdravo mislim na dvije stvari: je li nešto niskokalorično i je li uistinu uzgojeno daleko od prometnica, tvornica, susjednih polja koja se prskaju (vjetar i podzemne vode nose toksine zrakom) otrovnim pesticidima i gnojivima.

Uz svu spomenutu problematiku, dodajmo još i lijekove koje brojni ljudi uzimaju, manjak sna/odmora i psihofizički stres, pa nas neće nimalo začuditi činjenica dasve više ljudi obolijeva od degenerativnih, kroničnih i smrtonosnih bolesti. Ipak, rizik je moguće smanjiti uz malo prilagodbe i učenja o onome što bismo svakodnevno trebali unositi izbalansiranom prehranom. Naša tijela trebaju lužnatiju razinu u krvi kako bi normalno funkcionirala, govorimo o pH 7,35. Unosom hrane tijekom obroka pokrećemo mehanizme probave tj. metabolizam, čime se uneseno pretvara u gorivo pomalo praškastog oblika, koje može biti lužnato ili kiselo. Anorganske supstance u koje ubrajamo minerale poput kalija, natrija, kalcija, magnezija i sl. određuju razinu kiselosti, odnosno lužnatosti u tijelu, a ne njihovo organsko stanje. Jednostavno rečeno, ne mora hrana biti okusom kisela da bi u krvi stvarala kiselost.

Kako dolazi do kiselosti u krvi?

Kada se nutrijenti za održavanje lužnatog stanja ne mogu dobiti iz hrane koju unosimo, tada tijelo automatski počinje uzimati te nutrijente iz organa, kostiju i drugih bitnih tkiva. Time se čini izravna šteta jer tijelo nema vremena popravljati stanice upravo tih dijelova tijela iz kojih se skrbi, odnosno nije u stanju čistiti samo sebe od otrova koji ga napadaju pa znatno lakše dolazi do umora i bolesti.

Ključno je održavati idealan balans jer već i nešto kiselije stanje (malo ispod pH 7) može uzrokovati komu, pa čak i smrt. Važno je upamtiti da pravilnim odabirom namirnica možemo postići ideal. Previše hrane koja uzrokuje povišenu kiselost u krvi donosi brojne probleme: od acidoze, osteoporoze i mutacije stanica koje mogu dovesti do raka i sl.

Ne brinite o pretjeranoj lužnatosti, način na koji se svakodnevno prehranjujemo donosi mnogo više kiselih namirnica, tako da slobodno navalite na lužnate koje ću ubrzo spomenuti.

Kada govorimo o našoj svakodnevnoj prehrani, dolazimo do specifičnog problema jer u ovom slučaju podjednako mogu biti pogođeni svežderi, vegetarijanci i vegani, sportaši i rekreativci, mršavi i debeli.

Povrće sadrži brojne aktivne (živuće) enzime i većinom je lužnato. Izdvojio bih špinat, brokulu, kelj, prokulice, proklijale sjemenke, svježe krastavce, celer, kajensku papričicu, korijandar, origano, sve vrste rotkvi, mrkvu, korabu, krumpire, batate, repu, zelene mahune, češnjak, đumbir, zelenu salatu, artičoke, luk, grašak, šparoge, vlasac, ciklu, alfalfa i endiviju kao najlužnatije povrće, dok je i sve ostalo svježe perfektno. Zamrznuto, konzervirano, uz kiseli kupus donosi nešto više kiselosti.

Što se voća tiče, također ne možete pogriješiti ni s jednim, ali opet izdvajam one najlužnatije: avokado, banane (samo zrele, one zelene su kiselije), rajčica, limeta, limun, grejp, višnje, kokos, smokve (svježe i sušene) i lubenica. S tim da je inače okusom kiseli limun možda čak i pobjednik kao najlužnatija namirnica na svijetu, jer uz stvaranje lužnatosti krvi, detoksicira jetru tj. tijelo, ubija viruse, pomaže kod prehlada, žgaravice i daje energiju.

Uživajte u zelenom čaju, miso pasti, ekološkom jabučnom octu, bademima, heljdi, prosu, kvinoji te uljima poput lanenog, maslinovog, kokosovog, sezamovog i ulja noćurka.

Kruh, tortilje, sve vrste sireva, ali i jaja (bjelanjak i žutanjak podjednako), pasterizirano mlijeko, jogurt, kečap, soja umak, majoneza, senf, gazirana voda, vino (bijelo i crno), maslac i suncokretovo ulje su umjereno do prilično kisele namirnice.

Ograničite unos piva, žestokih pića, kave, crnoga čaja, zašećerenih voćnih sokova, ali i govedine, svinjetine, konzervirane ribe, teletine, umjetnih sladila i ukiseljenog povrća.

Jedite šaroliko, cjelovito, domaće i svježe te umjereno.

Izvor:Planb.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.