Hrvati su standardom pri dnu EU, ali cijene hrane su nam kao da smo među bogatijima!

Hrvatska je pri samom dnu po standardu, da se dijele medalje za tri najgore zemlje u Europskoj uniji, srebro bismo podijelili s Rumunjskom. Lošiji od nas prošle su godine bili samo Bugari.

Za europskim prosjekom zaostajemo 42 posto, uspjeli smo ostvariti svega 58 posto od prosječne individualne potrošnje po stanovniku u EU-u, a Bugari su najlošiji s 51 posto. Po stvarnoj individualnoj potrošnji, odnosno po Actual Individual Consumption (AIC), koja uključuje sve proizvode i usluge koje kućanstvo koristi te bolje pokazuje stvarnu potrošnju, treći smo od dna, a taj isti rang zaradili smo i na ljestvici BDP-a po stanovniku. I on nam je dosegnuo 58 posto od prosjeka EU-a.

Još 2008. bolje smo stajali na tim ljestvicama, imali smo 64 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku, dok nam je stvarna individualna potrošnja bila 60 posto BDP-a. Godine krize učinile su svoje pa smo se skotrljali na niže grane i danas su po standardu od nas lošiji Bugari i Rumunji, a bolji su Mađari, Latvijci, Estonci, Slovenci, Poljaci, Česi, Slovaci koji su na 77 posto EU-prosjeka, dok su Grci na 81 posto.

Europske cijene

Dok BDP po stanovniku varira, AIC je ujednačeniji, kreće se od bugarskih 51 posto do luksemburških 137 posto europskog prosjeka, pokazuju novi podaci Eurostata, europskog statističkog ureda, koji se uz standard za 2015. godinu pozabavio i razinom cijena.

Zanimljivo je da su najslabija i najbogatija zemlja, Bugarska i Luksemburg, razinama svog standarda usklađene s razinama cijena hrane, alkohola i duhana. To se za Hrvatsku nikako ne može kazati. Dok su Bugari na 51 posto europskog standarda, cijene kruha su im na 58 posto europskih, mesa na 55 posto, mlijeko, sir i jaja su na 88 posto europskog prosjeka, alkohol na 64, a duhan na 50 posto.

Luksemburg za 37 posto nadmašuje europski standard, a cijene mu nisu toliko iznad europskog prosjeka. Kruh je u toj zemlji 13 posto skuplji od europskog prosjeka, mlijeko, sir i jaja su 22 posto iznad prosjeka, meso je 31 posto skuplje, a alkohol je jeftiniji od europskog prosjeka 11 posto, duhan 17 posto. Hrvatska sa standardom koji je svega 58 posto prosjeka EU-u nema cijene koje toliko zaostaju, hrvatske cijene su mnogo bliže Europi i gotovo su nekim kategorijama proizvoda uhvatile taj prosjek.

Cijene nam nisu najveće u Europi, tu smo negdje, na sredini: cijene kruha u Hrvatskoj su na 94 posto europskog prosjeka, niže su, primjerice, u Nizozemskoj gdje kruh košta 90 posto europskog prosjeka, a jeftiniji je u još devet zemalja. Jedino što nam je u skladu sa standardom su cijene duhana, koje su nam na 56 posto europskih, pa možemo slobodno reći da se u Hrvatskoj isplati jedino pušiti ali ne i jesti. Standardom smo daleko od Europe, a cijenama smo joj za vratom.

Balkanski standard

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže nam da većina hrvatskih građana zna koliko im je teško spojiti prvi i posljednji dan u mjesecu, pogotovo otkad su im zaduživanja poskupjela, a nekad su spajali kraj s krajem provlačenjem kartica i ulaskom u minuse na tekućem. Danas, s obzirom na blokiranje i sve teže vraćanje obveza, jasno je u kakvoj su situaciji, ukazuje sindikalac.

– Cijenama smo blizu vrhu, pri dnu smo po primanjima. Nije pitanje kolika su primanja, nego koliko se njima može kupiti. Kod nas su primanja niska i njima se malo toga može kupiti za razliku od nekih drugih s kojima su nas znali uspoređivati, gdje su primanja bila niža od naših, ali se njima moglo znatno više kupiti. Kod nas se građani odriču svega živoga, a moraju i na hrani štedjeti da bi uspjeli poplaćati sve što moraju. Ovi bi podaci nekog trebali zabrinuti.

One koji su odgovorni, političke elite, neće to zabrinuti. Zabavljeni su sobom, opće dobro ih se ne dotiče, bave se slaganjima i preslagivanjem, a mnogi su povjerovali da su nacionalne mesije i ne vide čovjeka. Od sebe ne vide ljude koji su ih birali – ističe Sever.