Hrvatsko gospodarstvo i dalje tone

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 0,6 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi. To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo.

Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabjelo 0,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto.

I dalje se vidi slabost domaćeg gospodarstva, a detaljnije izvješće vjerojatno će pokazati da su u trećem tromjesečju pale kapitalne investicije. Nepovoljni su trendovi i u robnoj razmjeni, koji su rezultat pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno izlaska iz CEFTA-e, a samim time restrukturiranja gospodarstva i negativnog utjecaja kretanja u međunarodnoj razmjeni, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011., tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi zatim nastavljeni.

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostvaren je izvozom turističkih usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren izvozom robe, izvijestio je DZS.

Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije.

Alen Kovač, makroekonomist u Erste&Steiermaerkische banci procjenjuje da bi u cijeloj ovoj godini BDP mogao pasti 0,8 posto. Pritom u zadnjem tromjesečju očekuje nešto veći pad, jer u tom razdoblju neće biti podrške od turizma, ali i zbog fundamentalnih slabosti – niske potrošnje i slabe investicijske aktivnosti.

U 2014. godini očekujemo stagnaciju BDP-a, dakle i dalje bez rasta. Pritom očekujemo pozitivan pomak kod investicija i izvoza uslijed oporavka gospodarstva EU-a. Ipak, rizici su i dalje naglašeni. Zaostajanje oporavka investicija ili usporavanje rasta u EU negativno bi utjecalo na gospodarstvo, zaključuje Kovač.

IZVOR: HRT

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.