LIJEPA NAŠA U 2016.: Manje nas je od 4.2 milijuna, a čak 840 tisuća ljudi nema za grijanje i hranu

Ilustracija

Čak petina ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, potvrđuju to i prvi rezultati istraživanja koje je objavio Državni zavod za statistiku. Naime, stopa rizika od siromaštva za 2015. godinu iznosi 20,4 posto, što je za jedan posto više nego godinu ranije. Prag rizika od siromaštva postavljen je, inače, na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih kućanstava u Hrvatskoj. Taj je prag lani iznosio 24.900 kuna, i to za jednočlano kućanstvo u kojem se mjesečno živjelo s 2075 kuna, dok je za kućanstva s dvije odrasle osobe i dvoje djece granica postavljena na 52.290 kuna, odnosno 4357 kuna na mjesec, piše Slobodnadalmacija.

Zanimljivo je da je prag siromaštva u 2014. godini bio niži, odnosno iznosio je 49.896 kuna za četveročlana kućanstva. To znači da su medijalna plaća i životni standard lani nešto porasli što je, nažalost, osjetio mali broj građana.

Primjera radi, kućanstava u teškoj materijalnoj deprivaciji, a riječ je o pokazateljima koji utječu na kvalitetu života, u 2015. godini je bilo 13,9 posto. Riječ je o domaćinstvima koja ne mogu zadovoljiti minimalno četiri od devet stavki, uvjetno rečeno, normalnog života – ne mogu si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, kao ni obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, ne uspijevaju podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava… S obzirom na to da im i sami troškovi stanovanja predstavljaju znatno financijsko opterećenje, te da kasne s plaćanjem režija, logično je da si ne mogu priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva što je, inače, još jedna od spomenutih devet stavki kojoj ne mogu udovoljiti.

Inače, osoba koje žive u takvim kućanstvima, kao i onima s niskim intenzitetom rada, te su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj je lani bilo 29,4 posto, dakle, gotovo svaki treći građanin!

Komentar navedene situacije zatražili smo od Krešimira Severa, čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).
– Statistika sasvim sigurno upućuje na negativne tredove, no objektivno stanje je puno gore. Kako i ne bi bilo kad 28.000 ljudi u ovom trenutku ide na posao bez ikakve naknade, 80 tisuća ih radi za minimalac, a više od 60 posto Hrvata prima prosječnu plaću (5663 kune u travnju op.a.) s kojom se jedva da preživjeti. Siguran sam stoga da je puno veći krug ljudi u Hrvatskoj u riziku od siromaštva. Režije su poskupjele, a kako bi ih kućanstvo uspjelo podmiriti, njegovi su se članovi prvo prisiljeni odreći nove odjeće i obuće. Pogledajte samo ove rasprodaje robe po trgovačkim centrima koje traju mjesecima, a police se ne prazne jer ljudima ni to što je sniženo više nije povoljno. Sjećam se 2007. i 2008. godine, prije nego što je i službeno započela kriza, već drugi dan nakon oglašavanja sezonskog sniženja, trgovine bi bile poharane jer se kupovalo – građani se nisu bojali zaduživati i peglati kartice. Danas se ljudi boje da im “crkne” kućanski aparat, o nekakvim većim ulaganjima u kuću, poput obnove fasade, i ne razmišljaju jer ih je jednostavno strah budućnosti – kaže Sever.

Najgore je, ipak, prema njegovim riječima, što se štedi na hrani – u nedostatku sredstava ponajprije se misli na zadovoljavanje sitosti, odnosno anuliranje osjećaja gladi. Stoga se kupuju velike količine nezdrave hrane.
– Siromaštvo će nas definitivno koštati zdravlja jer jedemo hranu slabe nutritivne vrijednosti koja izaziva šećer, pretilost, tlak…Kako naš sindikat tradicionalno izrađuje i potrošačku košaricu, uočavamo kako su ljudi sve skloniji kupovanju robnih marki određenih trgovačkih lanaca s obzirom da su im cijene povoljnije i općenito su prisiljeni “vrebati” akcije. Voće više ne kupuju na kilograme, već na komade, primjerice, majka dvoje djece kupi deset jabuka, i zna se da im je to za pet dana, svakom djetetu po jedna. Odrasli mogu i bez voća… Nažalost, ali tako je – kaže Sever.

Demografska katastrofa

Broj stanovnika pao ispod 4,2 milijuna

Podatak koji će sasvim sigurno zabrinuti demografe jest da je, prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj koncem 2015. godine evidentirano 4.190.669 stanovnika, gotovo 34 tisuće manje nego godinu ranije!

– Ne sjećam se kad nas je bilo manje od 4,2 milijuna. Ovo je definitivno alarmantan podatak – kaže Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

A na takvo stanje sasvim sigurno je utjecao i broj iseljenih – u inozemstvo je tijekom 2015. godine odselio 29.651 Hrvat, a rođenih je bilo čak 16.702 manje nego umrlih. Preciznije, lani se rodilo 37.503 djece, dok je umrlo 54.205 osoba.

Majstori preživljavanja
4357 kuna mjesečno izračunati je prag siromaštva za četveročlanu obitelj (roditelje i dvoje djece), što znači da na raspolaganju dnevno, za sve potrebe, imaju tek 145 kuna

2075 kuna mjesečno iznosi prag siromaštva za jednočlano kućanstvo.

Izvor: Slobodnadalmacija

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.