Pritom su se ove godine dogodile i neke zanimljivosti, primjerice:
– 8. kolovoza u Maksimiru je srednja dnevna temperatura zraka bila 31,7°C, kao nikada do sada u povijesti mjerenja;
– 4. kolovoza na postaji Split Marjan srednja dnevna tempratura zraka bila je 33,2°C, što je 2. najviša u povijesti, odmah iza rekordnih 34,2°C, od 5. srpnja 1950.;
– novi rekordi u najvišoj dnevnoj temperaturi zraka izmjerenoj u kolovozu su, između ostalih, u Ogulinu, Rabu, Rijeci, Senju, te na Pargu i Zavižanu, gdje je 4. kolovoza izmjereno 28,2°C, prvi puta u povijesti;
– u Maksimiru je bilo 5 toplih noći, onih s najnižom temperaturom zraka 20°C i višom, pri čemu je izjednačen je rekord iz 2003.
Zbog takve topline i srpnja i kolovoza, cijelo će ljeto kolege klimatolozi uskoro ocijeniti diljem Hrvatske barem vrlo toplim, u većini krajeva jamačno i ekstremno toplim, ali ne kao prošlogodišnje. No, valja spomenuti kako su osim njega, na postaji Zagreb Grič toplija ljeta zabilježena samo 2003. godine, te 1950. i 1952.
Oborine
Nakon jeseni, zime, pa i proljeća (http://klima.hr/klima.php?id=ocjsez), kada je u većini krajeva oborina bilo znatno više nego je uobičajeno, nerijetko čak i rekordno mnogo, ljeto je uglavnom bilo sušno, ili najviše prosječne količine oborine. Pritom su i u kolovozu, kao i u lipnju i srpnju, oborine bile nejednoliko raspoređene, pa je bilo mjesta koja zaslužuju klimatološku ocjenu za oborine od sušnog do kišnog.
Izdvojiti valja Komižu, gdje je od 1. rujna do 31. svibnja palo malo manje do 1000 litara kiše po četvornome metru, a tijekom ljeta samo 10,9 litara, rekordno malo od 1981. godine, kada su počela službena mjerenja na toj meteorološkoj postaji.
Dugoročne prognoze
I ovogodišnje je ljeto, sa znatnim odstupanjem srednje sezonske temperature od prosječne, u Hrvatskoj i okolici potvrdilo prilično veliku pouzdanost dugoročnih prognoza ECMWF modela iz Readinga, Velika Britanija, na temelju kojih DHMZ redovito radi mjesečne i sezonske prognoze, kadkad čak i šestomjesečne, o kojima je pisano i na ovim stranicama.
Ostvare li se i trenutačne, pripremiti se valja za iznadprosječno toplu jesen, te na prosjeku primjereniju zimu. Pritom će vjerojatno sva tri mjeseca koja se, zbog jednostavnosti izračuna, ubrajaju u klimatološku jesen (rujan, listopad, studeni) vjerojatno biti iznadprosječno topli, neki od njih možda ponegdje i ekstremno topla.
Prognoza pak za klimatološke «zimske» mjesece (prosinac, siječanj i veljačju) manje je pouzdana, no zanimljivo je spomenuti kako osim većinom prosječne srednje sezonske temperature postoji ne mala vjerojatnost viška oborine, prema čemu bi se moglo zaključiti kako će i sljedeće zime biti kojekakvih dogodovština sa snijegom.
I dok se se prognoze za zimu, pa i za studeni i listopad, još mogu promijeniti, izračuni za sljedeće dane, pa i sljedeća dva tjedna, vrlo su vjerojatni – unatoč sutrašnjem osvježenju – toplina se nastavlja! Diljem Jadrana, pa i većeg dijela kontinentalne Hrvatske, čak i u Gorskome kotaru i Lici, bit će još mnoštvo vrlo toplih dana, onih s najvišom dnevnom temperaturom višom od 25°C, a i onih vrućih, iznad 30°C, bit će više nego je uobičajeno (http://klima.hr/klima.php?id=mjes), na veselje mnogobrojnih turističkih djelatnika, pa i ne samo njih. Eh, kada bi sve ovisilo samo o vremenu…
IZVOR: HRT, Lidija Fuštar i Krunoslav Mikec (DHMZ)
Zoran Vakula (HRT)
