Najtraženije radnike poslodavci najmanje plaćaju

Svi mi manje-više imamo jasnu sliku što očekujemo od svog radnog mjesta, a dobra plaća je pri vrhu svih prioriteta. Najtraženija i najbolje plaćena radna mjesta u Hrvatskoj su na suprotnim stranama te ljestvice pa se postavlja pitanje jesu li neki poslovi deficitarni zbog školskog sustava koji je u neskladu s potrebama tržišta rada ili poslodavci nisu u stanju motivirati ljude da se školuju za ta zanimanja. Kod nas je sigurno u igri kombinacija tih dvaju faktora jer škole ponekad pokušavaju pratiti potrebe gospodarstvenika u svom kraju pa i šire, ali djeca ne upisuju deficitarna zanimanja jer imaju informaciju da je kod poslodavaca taj posao podcijenjen.

U Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200 tisuća ljudi ne radi, no opet postoji barem deset zanimanja u kojima nedostaje radne snage. Građevinari se sve više moraju oslanjati na uvoznu radnu snagu, a konobari i pomoćni kuhari na Jadran u sezoni uglavnom dolaze s kontinenta.

kuhari

U godinu dana broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za gotovo 50 tisuća pa bi logično bilo očekivati i da je rastao broj zaposlenih, ali i taj je broj na godišnjoj razini manji za otprilike 10 tisuća. Zbrajanjem dolazimo do zaključka da je sa tržišta rada otišlo oko 60 tisuća ljudi u samo godinu dana, a to je, prije svega, posljedica iseljavanja.

Deset najtraženijih zanimanja u prošloj godini bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač, prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te administrator.

Velik broj ljudi koji su se u Hrvatskoj mogli zaposliti kao konobari ili trgovci vjerojatno je već otišao prema Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. Na isti potez sasvim sigurno se odlučuju i programeri – vješt programer vrlo će lako na noge postaviti poduzeće i biti ‘sam svoj gazda’ umjesto da traži klasičan posao u struci. Zovu Njemačke teško odolijevaju i vozači, koji za iscrpljujući rad radije biraju strane poslodavce čije su plaće ipak nešto izdašnije u odnosu na domaće.

Kada govorimo o potrebama hrvatskog tržišta rada, prije svega treba reći da nama nedostaje niz zanimanja za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko zdravstva do transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, brodogradnje. Nedostaje nam i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara…

NCP111

Zemlje u koje se često ugledamo poput Švicarske, Njemačke ili Sjedinjenih Američkih Država, u ovoj godini redom traže tehničare za vjetroelektrane, osobne financijske savjetnike, fizioterapeute, statističare, skrbnike, matematičare, pa čak i savjetnike za gene. Hrvatski poslodavac muku muči da pronađe i zadrži konobara ili kuhara.

Bajne ponude nema ni u najplaćenijim pozicijama. Ako se izuzmu menadžeri, najveće plaće u Hrvatskoj mogu se zaraditi u sektorima tehnologije i razvojima gdje su primanja u prosjeku 87 posto viša od prosjeka koji iznosi 5.400 kuna. Slijede poslovi u informatici i ljudskim potencijalima gdje su plaće u prosjeku 33 posto više, te telekomunikacije s 28 posto plusa u odnosu na prosjek.

Sasvim očekivano, najveće pojedinačne plaće imaju direktori prodaje i marketinga, direktori financija i računovodstva te direktori IT poslova.

U Hrvatskoj najslabije plaćeni poslovi uglavnom spadaju u kategoriju najtraženijih. Već dugo najmanje plaće zarađuju tekstilci i pomoćni radnici, poput pomoćnih kuhara i konobara za kojima vlada pomama tijekom turističke sezone.

revija

Tekstilci i pomoćni radnici u prosjeku imaju 43 posto niže plaće od prosjeka. Radnici u uslužnim djelatnostima, dakle uglavnom konobari i trgovci (blagajnice i blagajnici), imaju 36 posto manje od državnog prosjeka, 32 posto niže plaće bilježe se u sektoru drvne industrije, a radnici u korisničkoj podršci imaju 23 posto minusa u odnosu na prosjek.

Pojedinačno, pet najslabije plaćenih zanimanja su šivač, zaštitar, frizer, krojač i čistač.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.