Split nije jedini

Nema samo Split problem s drogom, pogledajte kakvo je stanje u Šibeniku i Zadru

Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu u kojem je Filip Zavadlav ubio trojicu mladića ‘u cilju bezobzirne osvete prema većem broju osoba iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali, prijetili i fizički napadali njegovog brata i njega osobno’ ponovno je stvorio javnu percepciju o Splitu kao gradu koji ima velikih problema s drogom.

Jedan od ubijenih ranije je bio uhićen zbog dilanja heroina, dok je drugom u stanu također pronađena velika količina kokaina, što je na društvenim mrežama potaklo masovno solidariziranje s trostrukim ubojicom. No, ima li Split zaista najveći problem s drogom? O tome je Index.hr razgovarao sa Željkom Ključevićem, voditeljem Službe za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja je započela s radom 1996. kao Zavod za bolesti ovisnosti.

On je pak rekao da je zadnjih godina situacija s problemom ovisnosti o opijatima stabilna.

– Lani smo imali 1063 registriranih ovisnika o svim drogama, od toga 880 o opijatskim, s tim da je od toga bilo 20 novih ovisnika, godinu prije 24, prije pet godina 50, tako da je to pokazatelj trenda smanjenja ovisnika kod nas. Sve ih je manje u sustavu, što znači da ih je manje i na ulici. Mi znamo da na svakog registriranog postoji još jedan takav izvan sustava. Što se tiče odnosa prema ostalim županijama, mi smo u povoljnijoj situaciji nego susjedne županije – rekao je za Index Ključević.

Kaže kako je po podacima HZJZ-a stopa liječenih na 100.000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj 331 te da ne spadaju u najgore županije po broju ovisnika.

– Više ih ima u Zadarskoj, Šibenskoj i Istarskoj županiji. Dakle, situacija kod nas nije toliko nepovoljna kao u drugim županijama, bez obzira na ova zbivanja kod nas koja nisu rezultat nebrige. Naš sustav funkcionira, mi se trudimo. Značajan broj ovisnika je u sustavu liječenja i tretmana – kazao je.

Navodi kako je prosjek RH 236 ovisnika na 100.000 stanovnika, a da ih je najmanje u Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali da zato oni imaju problem alkohola.

– Krajem 90-ih smo imali visoku stopu i znatno veći broj ovisnika nego danas. No, tom smo problemu posvetili posebnu skrb, a naša služba je nositelj svih aktivnosti za ovisnike i centralna smo jedinica za tretmane i koordinaciju. Uz to postoji i mreža nevladinih udruga koje zajedno s nama rade na tom problemu. Tu su i policija, pravosudne institucije, imamo projekte koje provodimo u suradnji s obrazovnim sustavom i to daje rezultate. Imamo i financijsku pomoć županije kako bi provodili preventivne akcije – istaknuo je Ključević.

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2018. godine u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježena 6831 osoba liječena zbog zlouporabe, odnosno zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Po prvi put na liječenje je u toj godini došlo 869 osoba (12,7%). Najviše njih došlo je zbog opijata kao glavnih sredstava ovisnosti. Opijate je uzimalo 5469 osoba, od kojih je 154 bilo prvi put na liječenju.

– Analiza podataka po županiji stanovanja na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 u radno-aktivnoj dobi (15-64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj (500,7) i Istarskoj županiji (493,1), potom Šibensko-kninskoj (432,6), Gradu Zagrebu (350,2), Splitsko-dalmatinskoj (331,6), Primorsko-goranskoj (311,0) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (233,9). Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 236,7 na 100.000 stanovnika – objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,7 : 1. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik. Najmlađa zabilježena osoba je imala 14, a najstarija 73 godine.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.