‘Oko sto tisuća Hrvata sada bi moglo trbuhom za kruhom u Njemačku’

Njemačka vlada donijela je odluku o ukidanju radnih viza za hrvatske građane. Tako će se od 1. srpnja Hrvati moći zaposliti u Njemačkoj, ali će i naše tvrtke moći poslati svoje radnike na rad u Njemačku. Kakvi su trendovi odlaska naših građana u Njemačku te što bi država trebala napraviti kako bi smanjila njihov odljev – za tportal je pojasnio ekonomski stručnjak Ante Babić.

‘Prema mojim procjenama, oko sto tisuća hrvatskih građana moglo bi potražiti sreću na njemačkom tržištu, jer ipak govorimo o najjačem europskom tržištu’, smatra Babić. No današnja struktura građana koji bi bolju budućnost mogli tražiti u Njemačkoj bitno je različita nego nekada, ističe.

‘Mislim da će danas, za razliku od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u inozemstvo odlaziti visokoobrazovani ljudi poput ljudi iz IT sektora, strojarstva, prirodnih znanosti, ali i srednjoškolaca, kao što su medicinski djelatnici i tehničari. S druge strane, manja je potražnja za ekonomistima. Vjerujem da će se ipak svaka osoba koja ima završen fakultet lako zaposliti jer smo mi jeftina radna snaga, a inozemnim tvrtkama isplati se imati takve zaposlenike’, kaže Babić.

Previše ih radi za državu

Uzrok odlaska velikog broja naših građana u Njemačku Babić vidi u državnoj hijerarhiji.

‘Smatram da je u Hrvatskoj problem to što od 1,3 milijuna zaposlenih imamo 400 tisuća ljudi koji rade u privatnom sektoru. Onda ti ljudi plaćaju porez za one koji su zaposleni u državnim tvrtkama, a njih je previše’, tumači ekonomist.

Mladi koji imaju visoko obrazovanje teško pronalaze posao, pa nije čudno da odlučuju svoje potencijale i znanja iskoristiti izvan Hrvatske.

‘I u srednjoj školi i na fakultetima mladi ljudi uče puno toga što im poslije, kada nađu posao, neće biti potrebno. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina u tvrtkama je došlo do ogromne korupcije koja nije nikada bila toliko raširena kao danas. Tako se zna da je neko radno mjesto već unaprijed određeno za nekoga, a ako imate imalo kreativnosti, možete otvoriti vlastiti obrt’, objašnjava Babić.

Uz Njemačku, najpoželjnije Italija i Austrija

Osim Njemačke, hrvatski građani mogu probati osigurati egzistenciju i u drugim zemljama Europske unije.

‘Većina zemalja nije imala primjedbe na Hrvate koji su se nalazili ili se nalaze na njihovom tržištu rada. Danas možemo raditi u bilo kojoj zemlji u Europi. Jedino je ostala neka vrsta tradicije da se zapošljavamo u Njemačkoj, a ona trenutno najbolje stoji po pitanju zapošljavanja i ujedno je najveće europsko pojedinačno tržište rada, te u Austriji i Italiji’, kaže Babić, dodajući da iako ekonomska kriza u državi traje i dalje, postoji način da se barem dio mladih ljudi zadrži u Hrvatskoj.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.