Opasne bakterije: Poražavajući rezultati analize vode u javnim bazenima

Čak 18 posto javnih bazena u Hrvatskoj sadrži bakteriju Pseudomonas aeruginosa, Escherichiu coli, zlatni stafilokok, Legionella pneumophila i povišenu koncentraciju trihalometana, rezultat je provedene analize voda u 7.748 javnih bazena, izvijestili su iz Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo.

Trihalometani su nusprodukti dezinfekcije vode, koji se stvaraju kada klor u vodi reagira s otopljenim organskim kemikalijama, dok bakterija Pseudomonas aeruginosa može uzrokovati hospitalne infekcije, osobito u bolesnika na respiratoru, onih s opeklinama i onih s kroničnim iscrpljujućim bolestima. Mogu biti zaražena mnoga mjesta, a infekcija je obično teška.

Uzorci su uzimani u otvorenim i zatvorenim bazenima, onima punjenim slatkom i morskom vodom.

– Kod bazenskih kupališta s instaliranom opremom za automatsko doziranje i opremom koja kontinuirano mjeri temperaturu, slobodni klor (SRK) i pH vrijednost, bazenska se voda uzorkovala jednom mjesečno, a vode za punjenje jednom godišnje, dok su se kod bazena bez takve opreme bazenske vode uzorkovale dvaput mjesečno. Kod sezonskih bazenskih kupališta, bez obzira na navedenu opremu, uzorkovanje bazenske vode se obavljalo dvaput mjesečno, a vode za punjenje jednom godišnje u vrijeme rada – piše u priopćenju.

Veći je postotak neispravnih uzoraka utvrđen kod otvorenih nego kod zatvorenih bazena kao i kod onih punjenih morem u odnosu na bazene punjene slatkom vodom. Rezultati su pokazali da vanjski, odnosno otvoreni bazeni, sadrže u prosjeku dva puta više trihalometana nego zatvoreni bazeni, a bazeni punjeni morem u prosjeku tri puta više trihalometana nego bazeni punjeni slatkom vodom.

– Bazenske se vode mogu onečistiti tijekom rada bazena – pokazalo se da su kupači glavni izvor organske tvari koja je potrebna za stvaranje nusprodukata dezinfekcije. Ako je broj kupača velik, a voda se ne mijenja, već samo dodatno klorira, neminovno nastaju trihalometani i ostali nusprodukti dezinfekcije. Dobiveni rezultati ukazuju na propuste u pripremi bazenske vode ili na nepridržavanje higijenskih mjera među kupačima, pa se edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima kao i samih kupača nameće kao prioritet u predstojećem razdoblju – preporuka je HZJZ-a.

Da bismo imali zdravstveno ispravnu vodu u bazenima, potrebno je dalje unapređivati i zakonodavni okvir i praksu. Donošenje Pravilnika kojim se regulira kvaliteta bazenskih voda u RH nedvojbeno je pridonijelo poboljšanju uvjeta na bazenskim kupalištima i omogućilo uvid u kvalitetu bazenskih voda. Činjenica, međutim, da je 2017. godine bilo 18 posto zdravstveno neispravnih uzoraka bazenskih voda u Hrvatskoj ukazuje na to da su potrebna i daljnja poboljšanja.

(FOTO: Ilustracija)

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.