Godine truda koji su angažirani mladi otočani ulagali u osnaživanje svog škoja, posljednjih se mjeseci poput aktivne žive ugrađuju u val pozitivne promjene oblikovan u Pokret otoka. Prva je to međuotočna inicijativu na Jadranu, čije je snažno ime odraz erupcije njihovih zalaganja za održivi i odgovorni razvoj otoka. Mljetu, Prviću, Hvaru, Braču, Šolti, Korčuli, Visu i Lastovu uskoro bi se u Pokretu trebala pridružiti ekipa s Dugog otoka, Murtera, Silbe i Cresa, pa je s vremenom izvjesno i konačno povezivanje svih jadranskih otoka, piše Slobodna Dalmacija.
-Trenutak je jednostavno sazrio, pa se sve odvija brzo i glatko. Već neko vrijeme svi nešto rade na svojim otocima, a sada, konačno umreženi, jurimo prema ostvarenju davno zacrtanih ciljeva – optimistična je ŠoltankaMaja Jurišić, iz Udruge “Buđenje”.
Sve je, objašnjava, krenulo iz znatiželje članova udruga “Fabrika ideja” s otoka Korčule i “Krok” s otoka Brača, koji su je posjetili kako bi proširili znanje i usporedili iskustva, a nakon što je na njihovu škoju održala praktične edukacije za nezaposlenu mladež. Neformalno je druženje, kaže, urodilo prvim idejama o umrežavanju, čemu je doprinio i pravovremeni poziv EU parlamentarca Davora Škrleca hvarskoj udruzi “Održivi otok” da mlade s otoka dovede u Bruxelles.
– Tamo se, osim nas, okupila ekipa sa šest otoka, među kojima i članovi udruga “Best of Brac” iz Supetra i “Kazališta Besa” s otoka Visa, s kojima smo brzo razvili priču o virtualnoj platformi, jer je ispalo da je najveći problem naša međusobna nepovezanost. Činjenica je da na svim otocima imamo slične probleme, različitog intenziteta; “Jadrolinija”, školovanje, zapošljavanje, iseljavanje, život izvan sezone…
Neki imaju pitanja, drugi odgovore, neki planiraju, a drugi već rade. Shvatili smo da bi povezani bili brži i produktivniji pa je tako i nastala virtualna platforma www.otoci.eu, koja danas okuplja stotinjak članova, što organizacija, što pojedinaca, i njihov broj iz dana u dan raste. Jedni drugima pružamo podršku i na tom su tragu već zaživjeli neki dobri projekti i suradnje – govori nam angažirana sugovornica, vidno zadovoljna energijom koja ih pokreće.
U širenju, kaže, nemaju granice, jer, kako ističe, što ih je više, jači su, što potvrđuje i činjenica da su nedavno ušli u radnu skupinu za izmjenu Zakona o otocima, gdje su prepoznati kao bitan faktor. Kako navodi, prilika je to djelom zaslužena suradnjom s Otočkim saborom, od čijeg iskustva imaju veliku korist. Ta je suradnja, objašnjava, dobar primjer razmjene znanja i ideja na uzajamnu korist, odnosno principa na kojem i grade rastuću zajednicu u Pokretu otoka.
– Međusobna interakcija gdje mi od njih dobivamo iskustvo, a oni od nas svježe ideje, inovacije, i prilagodbu novim tehnologijama, pokazatelj je dobre prakse.To je ono klasično udruživanje, na tragovima drevnih zadruga koje su upravo iz Dalmacije i krenule, a u kojima mi vidimo našu budućnost. Tek kada se okrenemo jedni drugima, pružimo si ruke i zajedno povučemo, otoci će krenuti naprijed – zadovoljno će mlada vizionarka za Slobodnu Dalmaciju.
Otok je emocija – ističe zatim, šireći osmijeh, pa dodaje kako svako tko na otok dođe i sam to prepoznaje.
Unatoč aktualnoj depopulaciji i odlasku mladih, kako navodi, na otoke doseljavaju neki novi ljudi, koji mijenjaju demografsku sliku i donose promjene.
– Mladi koji ostaju na otocima rado biraju liniju manjeg otpora, nesvjesni potencijala i mogućnosti, dok s druge strane ljudi koji dolaze imaju neku skroz drugu svijest. Žele revitalizirati otok, ne žele ga mijenjati. Donose novu energiju, znanje i vještine, pa ne čudi što većinu naših članova čini upravo ta skupina, a vrijedi i spomenuti i da naš “core tim” čini osam žena;Maja Dragojević i Iva Žanetić s Korčule, zatim Marica Grgurinović s Visa iDijana Šabić s Brača, pa Ljubica Dijanošić i Nena Kolak s Hvara, teAntonija Banović iz Zagreba i moja malenkost. Morala sam ih spomenuti jer na isključivo volonterskoj bazi ulažu velike napore da se ova priča zakotrlja u pravom smjeru – otkriva nam pa dodaje kako unatoč općoj slici, postoje mnogi mladi i angažirani boduli, koji su se uspješno oteli letargiji te su neumorni nositelji promjena u svojim lokalnim zajednicama.
– Cilj nam je potaknuti održivi razvoj otoka kroz društveno zapošljavanje, reinvestiranje kapitala koji se generira na otoku, povezati turizam s ekološkom proizvodnjom lokalne hrane, te produžiti sezonu osmišljavanjem aktivnosti za otočane i goste kroz cijelu godinu – ističe spretna Šoltanka.
Naglasivši kako je među prvim zadacima pri pokretanju web platforme sastavljen kalendar otočnih događanja, koji donosi sve kulturno-društvene aktivnosti udruženih otoka na jednom mjestu, najavljuje kako će na profiliranju Pokreta kao info point-a pri planiraju posjete otocima i dalje vrijedno raditi. U prilici da na jednom mjestu okupe one koji nude sadržaje na otocima vide, kaže, veliki potencijal samoodrživosti njihove priče, čemu dugoročno i teže.
Uspiju li organizirati po jednog ambasadora na svakom od naseljenih otoka, “osobu koja je spremna potegnuti i u svojoj sredini biti glasnik ovih promjena i podrška svojim otočanima, te kolektivu donijeti input sa svog terena”, bit će, kaže, na dobrom putu ostvarivanja svojih ciljeva.
Paralelno s time, Maja ističe i važnost okretanja turistima, a pogotovo ljudima koji na škoju kupuju kuće, ali i dijaspori, u kojoj vide veliki potencijal. Riječ je, objašnjava, o skupinama koje žele pridonijeti boljitku otoka, ali ne znaju kako, ili za to nemaju alate, pa je Pokret zamišljen i kao spona između svih koji otoke vole i stvarnih potreba u lokalnoj zajednici.
A da je Pokret otoka pravovremena inicijativa potvrđuje navodeći kako su na razini EU-a već prepoznati kao potencijal mreže koja bi se mogla replicirati u Grčkoj, Španjolskoj i sličnim zemljama.
-Tamo se rade slične stvari, ali samo u domeni turizma, od toga rade isključivo biznis. I nama je financijska samoodrživost dugoročni cilj, ali neposredno smo fokusirane na ljude, na mapiranje stvarnih postojećih resursa i njihovo aktiviranje. Da vidimo što imamo na otocima, od prirodnih do ljudskih potencijala, pa da nadopunimo taj nedostatak s ljudima koji se međusobno posjećuju i pomažu. Da umrežimo ljude tako da svi otoci rastu zajedno – govori naša sugovornica, ne plašeći se naoko nedostižne utopije, piše Slobodna Dalmacija.
