Petrokemija najvišu plaću digla 43%, najveći jaz u plaćama menadžera zračnih luka

Vladine pripreme paketa dodatnih mjera koje će kroz Nacionalni program reformi predočiti EK ponovno su u prvi plan izbacile plaće u javnom sektoru.

Ministar Mirando Mrsić u posljednjim istupima najavljuje kako Vlada razmišlja i o novom načinu kolektivnog pregovaranja koji bi obuhvatio i javna, odnosno poduzeća u (pretežito) državnom vlasništvu. Upravo se ta poduzeća često ističu u kontekstu neefikasnosti i potrebe “obuzdavanja” i općenito reformskih prioriteta. Ako je suditi prema nedavno objavljenom izvješću DUUDI-ja o poslovanju 54 društva “od stateškog interesa”, u segmentu plaća i broja zaposlenih određeni pomaci su, zbirno gledano, vidljivi.  Broj zaposlenih u tim je tvrtkama na kraju lanjskog rujna u odnosu na isto vrijeme godinu prije smanjen nešto više od pet posto, s više od 80 na 76 tisuća, a pad izdataka za zaposlene bio je i nešto izraženiji.

U devet mjeseci prošle godine troškovi osoblja iznosili su 7,8 milijardi, 8,6 posto manje nego godinu prije. No, ta skupina “strateških” prilično je šarolika. U njoj su i tvrtke koje posluju u otvorenoj tržišnoj utakmici poput Podravke, HPB-a ili Croatia banke, ali i one koje funkcioniraju kao monopol, uz adminitrativno regulirane cijene, a time i presudnu ulogu države na rezultate poslovanja. Time i uloga menadžera, pa i sustav nagrađivanja, u pojedinim od tih tvrki i ustanova je različita. I u statusu monopolista, dakako, sustav može biti postavljen i racionalno i neučinkovito. O menadžerima takvih društava itekako ovisi hoće li se, primjerice, proces restrukturiranja provoditi sporije i brže.

Kronično gubitaško poslovanje državnih poduzeća može biti i razlog više da se vođenje tvrtke povjeri vrhunskim menadžerima koji će se dobro i platiti. No, ostaje i činjenica da su neke od najglasnijih i najčešćih kritika vladajućih s razlogom uperene upravo na načina kadroviranja u javnim i državnim poduzećima. Izvješće DUUDI-ja, primjerice, pokazuje da je unutar “kluba 54 strateških” u Petrokemiji lani zabilježeno jedno od najvećih povećanja najveće plaće. Ona je iznosila 29.816 kuna ili 43 posto više nego godinu prije, a blago je povećana (1,4 posto) i najniža plaća u tom poduzeću, s tim da je zbog smanjenja broja zaposlenih za 28 posto trošak zaposlenih u knačnici smanjen osam posto, na 160,9 milijuna. Istodobno, relativno jedno od najvećih smanjenja i iznosa najveće plaće i izdataka za plaće, bilježi Hrvatska agencija za naftne derivate (Handa), a u njezinu slučaju to je prije svega posljedica činjenice da je 2013. uvrštena u proračunske korisnike.

Novo ustrojstvo i sistematizacija radnih mjesta rezultirali su smanjenjem rashoda za zaposlene (samo pet njih) za gotovo 50 posto, pri čemu je i najviša plaća srezana za gotovo 40 posto, na 14.526 kuna.   Hrvatska pošta pak jedna je tvrtki koje predanije od drugih provode proces restrukturiranja.  Kako ističu iz Pošte, ukupni trošak zaposlenih 2014. bit će manji za gotovo 300 milijuna u odnosu na 2012., dijelom zbog manjeg broja zaposlenika, a dijelom smanjenja plaća i prava po Kolektivnom ugovoru.

DUUDI-jevo izvješće pokazuje i da je imati najmanju plaću najmanje loše u Središnjem klirinško depozitarnom društvu. Najmanja plaća u SKDD-u iznosi 6.757 kuna. I pitanje najniže plaće dijelom je objašnjivo strukturom zaposlenih, no ostaje primijetiti da prema DUUDI-jevu izvješću npr. u ZL Osijek koja ima 46 zaposlenih najviša plaća iznosi samo 8118 kuna ili samo 2,7 puta više nego najniža. Usporedbe radi, u ostalim zračnim lukama najviše plaće uglavnom premašuju 20.000 kuna: u splitskoj je 23.582, u pulskoj 22.749, a u dubrovačkoj 21.108 kuna.

 

IZVOR:Poslovni.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.