Politički medeni mjesec nove vlade završio: Mostu i dalje pada potpora, Živi zid raste!

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-04. travnja pokazuje nastavak trenda pada izborne podrške Mostu četvrti mjesec zaredom, te nastavak blage prednosti HDZ-a i njegove koalicije ispred SDP-a i njegove koalicije.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti ispred lijevo-liberalne koalicije Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,9 posto glasova (u odnosu na 31,4 posto iz prethodnog mjeseca), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 31,4 posto (u ožujku 30,9 posto). Najveće iznenađenje prošlih parlamentarnih izbora, Most nezavisnih lista još je uvijek na trećem mjestu s izborom od 6,0 posto (prije mjesec dana 8,9 posto, a u siječnja 11,7 posto, a zenit izborne potpore Mostovoj listi bio je u prosincu s izborom od 15,4 posto). Tako se Mostu u četiri postizborna mjesečna istraživanja istopila potpora za 9,5 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije u istpom tom razdoblju zadržale sličnu razinu izborne potpore. Za razliku od Mosta potpora Živom zidu je porasla, te je s 5,7 posto izbora čvrsto na četvrtom mjestu, ali sa sve manjim zaostatkom u odnosu na Most. Koalicija okupljena oko stranke MilanaBandića bilježi 2,0 posto izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,5 posto,HDSSB s 1,4 i Orah s 1,1 posto. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od 1 posto: U ime obitelji (0,7%), Hrid (0,6%), HSP-HKS-Obiteljska stranka (0,5%), Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,5%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 15,7 posto neodlučnih.

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,8% (u ožujku 29,3%), a SDP je drugi s 29% (u ožujku 28,2%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,4 postotnih bodova u mjesec dana (sadašnjih 6,3 posto, prema 8,6 posto u ožujku, odnosno 10 posto u veljači i rekordnih prosinačkih 15,6%). Živi je zid s 5,7 posto na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 4%), a slijede HSS s 2,7 posto (prije mjesec dana 1,8%) i HNS s 2,3 posto. Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka rada i solidarnosti BM (1,4%), Orah (1,3%), HSLS (1,2%), HSP AS (1,2%), IDS (1,2%) i HDSSB (1,2%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 12,8% neodlučnih.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda GrabarKitarović s izborom od 19,3 posto (prema 20,1 posto iz ožujka, ali i 31,2 posto iz lanjskog travnja). Aktualni premijer Tihomir Orešković je u samo tri mjeseca mjerenja skočio na drugo mjesto, koje drži s izborom od 17,8 posto (prije mjesec izbor je bio 16,5 posto, u veljači 9,9 posto, a u prvom mjerenju početkom siječnja njegov je izbor iznosio 2,2 posto). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 10,9 posto (prema 8 posto iz ožujka), dok je Ivan Sinčić četvrti s izborom od 5,1 posto (u ožujku 4,6%). SlijedeJosip Leko s izborom od 4,7 posto i Tonino Picula s izborom od 3,9 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Tomislav Karamarko (2,6%), Milan Bandić(1,9%), Božo Petrov (1,8%) i Boris Lalovac (1,6%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko(33,8%) i Zoran Milanović (29,7%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,9%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar-Kitarović (2,3%), Nenad Stazić (1,9%), Ivo Sanader (1,0%), Zlatko Hasanbegović (0,9%), Tihomir Orešković (0,9%) i Vesna Pusić (0,8%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće dvije teme: teroristički napadi u Bruxelessu (izbor od 26,2%) i oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju na sudu u Haagu (23,4%). Napetosti i poteškoće u funkckioniranju vladajuće koalicije izbor su 12,7 posto hrvatskih građana, dok su najavljene promjene u zdravstvu najvažnija tema za njih 9,0 posto. Prekid balkanske izbjegličke rute najvažnija je tema mjeseca za 7,0 posto ispitanika. Iznad 1 posto izbora zabilježen je za sljedeće teme:  presuda za Radovana Karadžića na 40 godina zatvora (4,4%), pregovori Vlade i sindikata o plaćama u javnom sektoru (2,8%), izbor novog ministra branitelja (2,5%), izbori i napetosti u SDP-u (2,2%), rasprava o reformi obrazovanja (1,9%), izbor Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020 (1,7%), dogovor o izboru novog ravnatelja SOA-e i UNS-a (1,0%). Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 1 posto.

Smjer kretanja zemlje podupire 18,8 posto građanki/građana (u odnosu 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja), dok ih 71,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 64,8 posto iz ožujka, 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih 9,8 posto (u ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu. Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra 72,3 posto birača Stranke Milana Bandića, 50 posto birača HDZ-a (u ožujku je to bilo 59,1%, u veljači 67,9%), te 47,5% virača Mosta. Među glasačima koalicijskih partnera najmanje su optimistični glasači HSS-a (27,5%), HSLS-a (23,4%) i HSP AS (18%). Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (12,2%), Orah (9,7%), NS Reformisti (8,8%), Živi zid (5,9%), SDP (5,8%), Hrid (0,0%) i IDS (0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (13,7% među neodlučnima i 6,1% među apstinentima).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Podrška početkom travnja iznosi 50,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 52,4 posto). Vladinu politiku ne podržava 30,8 posto građana (prema 30,1% iz ožujka), uz 18,8 posto neodlučnih. Pad potpore Vladi potvrđeno je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi 2,25 (prema 2,31 iz ožujka). Iz ova dva pokazatelja se čini kako je politički medeni mjesec završio i prije 100 dana poštede ovoj Vladi. Zabilježena ocjena nešto je niža od one s kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada (koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju dobila ocjenu 2,52), ali je i niža od ocjene koju je Vlada Z. Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u travnju 2012. godine je iznosila 2,69).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,25 (što je ujedno i najniža ocjena koju je predsjednica dobila od početka mandata). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,22 (prije mjesec dana 2,28).

IZVOR: Rtl.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.