Na prvoj sjednici Vlade premijera Andreja Plenkovića ministar financija Zdravko Marić predstavio je poreznu reformu koju će na džepu osjetiti gotovo svi građani, ali i poduzeća.
– Ovo će imati brojne pozitivne učinke i ono što svi skupa očekujemo – vjetar u leđa, istaknuo je Marić na početku svojeg izlaganja.
Osnovni je cilj porezne reforme pojednostavljenje poreznog sustava u okviru proračunskih mogućnosti tj. ciljanog deficita od dva posto u idućoj godini.
Porez na dohodak se smanjuje
-Nastojali smo pronaći scenarij koji će zahvatiti sve građane, tako da gotovo svi osjete povećanje. Imali smo preko 60 scenarija. Stope poreza na dohodak smanjuju se s 25 na 24 i s 40 na 36 posto. Dolaze i posebna umanjenja i za umirovljenike, najavio je Marić te dodao:
– Ako se to usporedi s današnjim stanjem kada imamo četiri stope osobnog poreznog odbitka, naš je prijedlog taj da to bude jedinstvena stopa od 3.800 kuna.
Marićeva reforma ide paralelno s demografskom, stoga će dodatne olakšice imati i roditelji. Stopa oporezivanja rada u zemlji trebala bi generalno pasti sa sedam na 6,5 posto. ‘Važna je novina i oporezivanje imovine, kapitala i osiguranja. Osoba s jednim djetetom u gradu koji ima prosječnu stopu prireza s neto plaćom od 5.200 kuna više neće plaćati porez na dohodak, tko ima dvoje djece neće plaćati porez i ako ima plaću od 8.000 kuna.
Stižu izmjene i sustavu doprinosa, ukida se komunalna naknada
Najveća je korekcija ta da će se sustav oporezivanja drugog dohotka pravednije oporezivati. Ukidaju se iznimke za plaćanje doprinosa, no za sve se snižava ukupna obveza doprinosa.
Zaključak svega jest: ‘O većoj socijalnoj i poreznoj pravednosti po našem modelu na potrošenih sto kuna građani će plaćati oko 15, a stranci 16,25 kuna, to je efekt koji ćemo postići’, rekao je. Što se prometa na nekretnine tiče, osobe koje stječu prvu nekretninu više neće biti oslobođene plaćanja poreza, no opća stopa poreza na promet smanjuje se s pet na četiri posto, a prihod od tog poreza ostat će jedinicama lokalne samouprave.
Iduće godine idu i dva usklađivanja u segmentu duhanskih proizvoda i poreza na motorna vozila. Sustav financiranja lokalne samouprave će se odvojiti od lokalnih poreza. Gradski i općinski porezi ostaju isti. Od 2018. ukida se komunalna naknada, no uvode se novi porezi koji će se naplaćivati po koeficijentu dobi i stanja nekretnine.
– Većina građana ovo neće osjetiti, osim onih koji imaju novije nekretnine. Radili smo to tako da ne dođe do povećanja ukupnog tereta, rekao je.
Porez na dobit na 18 posto
U odnosu na susjedne zemlje, Hrvatska ima porez na dobit od 20 posto, dakle nešto višu stopu u odnosu na zemlje u okruženju. Postoji i nekoliko olakšica, koje poduzetnici rijetko koriste. U isto vrijeme, postoji kompliciran sustav za neprofitne organizacije. ‘Opća stopa poreza na dobit trebala bi se sniziti s 20 na 18 posto, dok će mali poduzetnici i poljoprivrednici plaćati porez od 12 posto’, rekao je Marić.
Uvodi se i fleksibilnost u načinu poslovanja, mali poduzetnici moći će birati način plaćanja prema dobiti ili prema novčanom tijeku tj. prema stvarnom stanju novca u blagajni. Ponudit će im se i mogućnost paušalnog oporezivanja.
Predloženo je i da se priznaju troškovi reprezentacije s 30 na 50 posto te uvođenje sporazuma oko transfernih cijena.
Sve će biti jednostavnije?
Na kraju izlaganja Marić je objasnio i kako će ojačati Poreznu upravu kako bi se olakšalo sakupljanje poreza. Mijenja se 15 zakona kako bi se provela porezna reforma. ‘Ne mogu zanemariti opći ukupni efekt. Ne dovodimo u znak pitanja održivost proračuna. Čvrsta kontrola i racionalno trošenje proračunskog novca značit će puno za građane i poduzetnike. Nešto će se i vratiti i proračun, isto tako, kroz dodatne efekte imat ćemo stimulans za gospodarski rast i zapošljavanje’, zaključio je.
Plenković: Ovo je najvažnija reforma
– Trenutačni porezni sustav ima neka negativna obilježja, kompliciran je i nekonkurentan. Česte izmjene razlog su zbog kojih je ova reforma jedna od najvažnijih, rekao je Plenković i dodao kako je Marić morao prilikom kreiranja reforme voditi računa i o proračunskom deficitu.
Izvor: tportal
