Sjećanje na žrtve prometa: Svakih 6 sekundi netko pogine ili postane invalid

Foto: ilustracija

PREMA podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svakih šest sekundi netko pogine u prometu ili postane trajni invalid pa je na poziv Udruge obitelji osoba stradalih u prometu i u Hrvatskoj  obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa kako bi se građani upoznali s posljedicama teških prometnih nesreća i odazvali se pozivu na veću pažnju i poštivanje prometnih propisa.

Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve prometa bilo je na zagrebačkom groblju Mirogoj u organizaciji Udruge obitelji osoba stradalih u prometu i udruge Sigurnost u prometu te u Koprivničkom Ivancu.

Iz Udruge obitelji osoba stradalih u prometu navode da je od 1991. do danas u prometnim nesrećama u Hrvatskoj stradalo 15.068 osoba, a od posljedica prometnih nesreća, 30 dana nakon nesreće, umrlo je 2.280 osoba. Ukupno je ozlijeđeno 432.900 osoba, od kojih teško 99.732 osoba, a s trajnim invaliditetom 18.050 osoba.

To znači, navode u udruzi, da je smrtno stradao cijeli grad veličine Poreča ili Samobora, a ozlijeđeno je osoba veličine Splita i cijele Istarske županije. Procjenjuje se, kažu, da demografski gubitci iznose više od 150.000 osoba. Materijalni gubitci za intervencije Hitne medicinske pomoći, Javnih vatrogasnih postrojbi, policije, za štete na vozilima i infrastrukturi te gubitak radne sposobnosti, po procjeni udruge, kreću se od 8 do 10 milijardi kuna godišnje.

Po procjenama ekonomskih stručnjaka, to je dva do četiri posto godišnjeg BDP, a prema procjenama stručnjaka sa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu taj gubitak za Grad Zagreb iznosi čak 7,5 posto godišnjeg BDP Zagreba.

Prošle godine u Hrvatskoj poginulo 368 ljudi

Lani je, prema podacima MUP-a, na hrvatskim cestama smrtno stradala 368 osoba, dok je od posljedica nesreće preminulo 60 osoba. Ukupno je ozlijeđeno 12.443 osoba, od kojih teško 2.831 osoba.

Udruga obitelji osoba stradalih u prometu upozorava da je gotovo svaka treća poginula osoba bila pod utjecajem alkohola, svaka peta poginula osoba bila je pješak, svaka peta poginula osoba bila je mladi vozač od 16 do 24 godine, a svaka 17. poginula osoba bila je bez položenog vozačkog ispita.

Osim toga, navode da je 62 posto svih prometnih nesreća prouzročili su alkoholizirani vozači, mladi (16-24 godina) i vozači bez položenog vozačkog ispita, 35 posto svih prometnih nesreća prouzročeno je nepropisnom i neprilagođenom brzinom, a 70 posto svih prometnih nesreća sa smrtnim ishodom događa se u naseljenim mjestima.

Zbog toga poručuju da je potrebno učiniti više kako bi proklamirano pravo svakog građanina, temeljno ljudsko pravo – pravo na život i zaštititi ga Ustavom RH. “Prometne nesreće nisu prirodna pojava, one su rezultat pogrešaka sustava i pojedinaca. Smrt u prometu nasilna je smrt i kao takvu ne možemo je mirno prihvatiti kao nešto posve prirodno. Svaki sudionik u prometu stalno bi trebao imati na umu da se prometne nesreće ne događaju uvijek samo nekom drugom i daleko od njih”, navode iz Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.

Sjećanje na ovaj dan počelo 1993. u Velikoj Britaniji

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa prvi puta je obilježen 1993. u Velikoj Britaniji, a potom su Ujedinjeni narodi 2005. usvojili rezoluciju kojom su pozvali vlade svih zemalja članica da na odgovarajući način obilježe taj dan, svake godine treću nedjelju u studenom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN prepoznali su stradavanja u prometnim nesrećama kao rastući problem u cijelom svijetu, a naročito u nerazvijenim zemljama jer svaki dan na cestama pogine 34.000 osoba, a desetine tisuća ostaju s trajnim invaliditetom.

Godišnje na svjetskim cestama pogiba 1,2 milijuna ljudi, a više od 40 milijuna bude ozljeđeno. Prema podacima WHO-a, to znači da svakih šest sekundi netko pogine ili postane trajni invalid.

U Hrvatskoj nevladine udruge obilježavaju taj dan od 2004. na prijedlog Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, a 2011. obilježavanje toga dana postalo je sastavni dio strategije Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama RH za razdoblje od 2011. do 2020.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.