Svaki šesti Hrvat traži legalizaciju bespravne gradnje

Što se, i je li uopće, u Hrvatskoj gradilo legalno – pitanje je koje se nameće nakon što je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš objavila podatak o nevjerojatnih 773.198 pristiglih zahtjeva za legalizaciju bespravnih gradnji. I koliko je još onih nelegalnih koji se za legalizaciju nisu prijavili, vjerojatno uvjereni da nikad neće niti biti otkriveni? Bit će, najavljuje ministrica, dodajući kako ih čeka puno skuplja sudbina nego da su se dali u legalizaciju.

Velika većina zahtjeva za legalizaciju, kako to već kod nas biva, pristigla je u zadnji čas. Do kraja svibnja, naime, po županijskim je uredima bilo zaprimljeno 201.467 zahtjeva, da bi ih do 30. lipnja stiglo još 571.731!

Najviše u Zagrebu

– Dok smo mi na Trgu bana Jelačića obilježavali ulazak Hrvatske u EU, malo prije ponoći u pisarnici Zagrebačkog poglavarstva stajao je red onih koji su predavali zahtjev za legalizaciju, kazala je ministrica, i sama, kako je priznala, jako iznenađena brojem pristiglih zahtjeva. Iako ih ukupno ima puno više nego što se očekivalo, negdje ih, sumnjičava je, ima i premalo. Najavljuje da će, primjerice, posebno »pročešljan« biti Grad Kaštela, iz kojeg je stiglo tek oko šest tisuća zahtjeva, makar je riječ o području poznatom po bespravnoj gradnji. Ministrici je, osim toga, »sumnjiva« i čitava Šibensko-kninska županija, u kojoj je podeseno tek nešto više od petnaest tisuća zahtjeva.

Samo od biljega država zaradila 54 milijuna kuna

Budući da je samo predaja »golog« zahtjeva za legalizaciju stajala 70 kuna, to znači da se u državni proračun samo na račun biljega slilo nešto više od 54 milijuna kuna. Koliko će proračun pak zaraditi na račun plaćenog PDV-a na geodetske i arhitektonske usluge, teško je nagađati. Na primjeru samo jedne kuće od oko 650 kubičnih metara, država će na PDV-u plaćenom na geodetske, i usluge arhitekata, zaraditi od 2.300 do 6.300 kuna, odnosno između 230 i 630 milijuna kuna za sto tisuća takvih objekata, ovisno o mnogim parametrima. Državi ide i naknada za legalizaciju, koja za toliku kuću u pojasu jedan kilometar od mora stoji 4.600 kuna. Na samo pedeset tisuća takvih objekata država će zaraditi 230 milijuna kuna.

Očekivano, najviše je zahtjeva podneseno u Gradu Zagrebu, 88.000, slijedi Splitsko-dalmatinska županija s, uključujući zahtjeve pristigle Gradu Splitu, 76.782 zahtjeva. U Zadarskoj županiji, uključujući Grad Zadar, pristiglo je 62.445 zahtjeva. Primorsko-goranska županija se sa 39.773 zahtjeva nalazi na šestom mjestu, pri čemu je zajedno sa zahtjevima za Grad Rijeku, u PGŽ-u prikupljeno 48.090 zahtjeva (samo za Rijeku 8.317).

Istarska županija je, zajedno sa zahtjevima pristiglim u osam gradskih ureda, i ukupno 40.017 zahtjeva, na sedmom mjestu.

Novčane kazne

Da bi se riješila glavnina ovih zaprimljenih zahtjeva, ističe ministrica, trebat će sigurno dvije godine, pri čemu je urede za izdavanje dozvola po županijama već u nekoliko navrata upozorila da zbog rješavanja bespravnih gradnji ne zapostavljaju zahtjeve legalnih graditelja za ishodovanjem dozvola. Što će, međutim, biti s onima koji su gradili nelegalno, a zahtjev do roka, 30. lipnja, nisu predali?
»Na područjima na kojima gradnja nije moguća jedini je scenarij rušenje. Na područjima na kojima je gradnja dozvoljena, a gradilo se bez dozvola, analizirat ćemo prostor jer će biti napravljene nove avionske snimke, i za svaki objekt određen njen status. Ustanovi li se da je nešto nelegalno, inspektor će, sukladno novom Zakonu o građevinskoj inspekciji, čije se donošenje očekuje najesen, izaći na teren, ispostaviti investitoru rješenje o rušenju, a investitor će onda moći ili objekt srušiti, ili otići po regularne dozvole.

Ne postupi li po rješenju, plaćat će prvu, pa ubrzo zatim i drugu novčanu kaznu, a u konačnici biti srušen«, navodi ministrica. Prema tom zakonu, investitora bi po dozvolu, za koju su davanja skuplja nego u legalizaciji, trebala natjerati prva kazna od 10.000 kuna, i, samo sedam dana od neplaćanja prve kazne, druga, u iznosu od 30.000 kuna. Ne plati li to, odnosno ne sruši li ili ne legalizira objekt redovitom procedurom, bit će srušen.

Snimke iz Beograda

Do sada je, kad su rušenja u pitanju, srušeno 417 objekata građenih nakon 21. lipnja 2011. godine, datuma nakon kojeg ništa bespravno začeto, nije moglo ostajati na terenu. U ukupnom broju pristiglih zahtjeva za legalizaciju, napominje Mrak-Taritaš, pretpostavlja se da ima oko deset posto onih koji svoj objekt niti ne moraju legalizirati, ali su, zbog straha, zahtjev ipak predali, kao što ima i oko deset posto onih čije gradnje nipošto neće biti moguće legalizirati. Riječ je, dakle, o oko 77,3 tisuće gradnji koje neće moći ostati u prostoru jer su građene na negrađevinskim područjima, zaštićenim područjima i slično. Hoće li država sve te objekte moći srušiti, ili će im naplaćivati trajne namete za ostanak u prostoru, bit će poznato nakon obrade zahtjeva.
Kroz naredna će dva tjedna ministrica, kako najavljuje, obići sve župane u Hrvatskoj kako bi se upoznala s kapacitetima njihovih ureda za rješavanje mnogobrojnih pristiglih zahtjeva. Još uvijek se očekuju i avio-snimke iz Beograda, koje je 1968. godine napravila tadašnja JNA, a koje bi trebale biti konačni dokaz za utvrđivanje je li neka građevina napravljena prije te godine. Sve građeno prije 1968., podsjetimo, smatra se legalnim.

Autor: Bojana Mrvoš Pavić

Izvor; Novi list

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.