Treba li ukinuti komentiranje na portalima

Iako interakcija čitatelja i medija putem interneta može pridonijeti javnoj raspravi, praksa pokazuje da komentatori članaka nerijetko posežu za uvredama i govorom mržnje zbog čega je portal Net.hr nedavno ukinuo komentiranje čitatelja, dok se ostali s tom suvremenom pošasti bore strogim nadzorom komentara.

Net.hr je tako procijenio da se komentari čak u 95% slučajeva svode na vrijeđanje, a Hina je upitnikom ispitala kakvo je stanje na najposjećenijim hrvatskim portalima.

Portali 24sata, Večernjeg, Slobodne Dalmacije i HRT-a odgovorili su da udio govora mržnje kod njih nije ni približan procjeni Net.hr-a, te da se kreće od 5 do 30 posto.

RTL je naveo da se kod njih većina članaka ne komentira i da dosad nije bilo slučajeva narušavanja zakonskih normi. Večernji se nije složio da je 95 posto komentara govor mržnje. ‘To se može dogoditi samo na portalima gdje su komentari ostavljeni potpuno bez nadzora’, kazao je Anton Smolčić s tog portala.

No, Jutarnji.hr procijenio je da ‘hejtanje’ na svakom portalu prelazi 90 posto, dok je kod njih bilo i do 95 posto govora mržnje. Oko 4,5 posto komentara potpuno je nekorisno za konstruktivnu diskusiju ili je čisti spam, dok je samo pola posto ljudi željelo normalno komentirati, rekao je glavni urednik Vuk Radić.

Tportal je pak odgovorio da su u početku prevladavali dobronamjerni komentari, ali je pod utjecajem opće vulgarizacije javnog prostora i kod njih počeo dominirati, teško obuzdavajući, govor mržnje.

‘Hejtanje – ovisno o temi’

Glavna urednica HRT-ovih Novih medija Tamara Vudrag smatra da udio neprimjerenih komentara ovisi o temi. ‘Vijesti iz kulture, gospodarstva, svijeta, zabave uglavnom imaju ‘normalne’ komentare, dok politička pitanja, poput uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru i referenduma o braku jednostavno ne mogu proći bez vrijeđanja’, kazala je Vudrag na čijem je portalu prema procjenama 20 do 30 posto komentara sporno.

Praksa, međutim, pokazuje da se rasprava u komentarima neovisno o temi katkad svodi na ‘ustaše i četnike’. Glavni urednik Novog lista Branko Mijić smatra da se tijekom vremena komentiranje na portalima pretvorilo u suštu suprotnost izvornoj ideji interakcije koju je web donio. ‘Umjesto izravne komunikacije medija i čitatelja, koji svojim komentarom mogu donijeti dodanu vrijednost članku, dobili smo poligon za vrijeđanje i širenje govora mržnje ili osobne obračune’, kazao je Mijić.

Iako je prema njemu postotak ’95’ možda malo previsok, smatra da u konačnici to previše ne mijenja srž problema.

HRT najgore recidiviste prepoznaje – po rukopisu

Odgovori su pokazali da ugradnja uređaja koji filtriraju vulgarne izraze nije dovoljna pa se većina portala s nepoćudnim komentarima bori njihovim brisanjem pa i blokiranjem komentatora.

Novi mediji HRT-a dosad su zbog govora mržnje blokirali pristup tridesetak najgorih recidivista, ali su našli načina da se vrate. ‘Uvijek nađu načina da se vrate, neke od njih prepoznajemo po ‘rukopisu”, kazala je Vudrag, dodavši da ih zato brišu, uporno i ponovno, koliko god puta treba.

‘Za nekoliko godina brisanja svakog neprimjerenog komentara, a, vjerujte, bilo je i takvih slučajeva, na kraju sami odustanu – ili promijene stil i pristup ili odu s našeg portala’, kaže Vudrag. Bilo je, kaže, i slučajeva da su komunikacijom uspjeli i promijeniti pokojeg čitatelja koji se na kraju ispričao zbog govora mržnje, što pokazuje da je ljudski pristup još uvijek nezamjenjiv.

HRT navodi da su pokušali sve načine da uz pomoć tehnologije zaustave agresivne i mrzilački nastrojene pojedince, ali se ništa nije pokazalo efikasnijim od uredničke procjene.

U Jutarnjem također smatraju da trenutačno postoje samo dva načina kontroliranja komentara – potpuno ukidanje ili striktna moderacija. Taj je portal prije nekoliko dana isključio slobodno komentiranje. Dosad su imali filtre na facebook komentarima, no pokazalo se da to nema baš nikakva efekta.

Slobodna je od ožujka 2008. ukinula gotovo stotinjak logova. Taj je portal zabilježio, primjerice, slučajeve izravne prijetnje i vrijeđanja autora, sugovornika iz članaka i javnih osoba.

Upozorenje, blokiranje i – uklanjanje računa

Novi list je imao nekoliko desetaka korisnika koji su opetovano kršili pravila komentiranja na krajnje vulgaran i degutantan način i koji nisu s takvom praksom prestajali čak niti nakon upozorenja, blokiranja i uklanjanja računa.

Upravo ta upornost posjetitelja u neprimjerenom komentiranju i širenju mržnje može dovesti izdavače da krenu putem Net.hr-a i u potpunosti blokiraju komentiranje. Odgovornost za izgovorenu riječ mora postojati svugdje pa tako i na internetu, kažu u Novom listu.

Bojan Rodik iz 24sata kaže da je kod njih bilo blokiranja računa, ali ne baniraju računala. Taj portal na tjedan dana uskraćuje pristup korisnicima koji skupe tri teške opomene. I njihovi moderatori, kaže Rodik, brzo prepoznaju korisnike s dvostrukim računima pa ih onda deaktiviraju.

Večernji je naveo da se komentatorima koji stalno krše pravila privremeno ili trajno ukida pristup komentarima. Taj portal je unatrag nekolko tjedana u procesu preoblikovanja dijela namijenjenog komentatorima. Tportal, koji do kraja godine planira uvesti redizajnirani forum s boljom administracijom, očekuje da će specifično ponašanje korisnika na forumu, koje podrazumijeva obveznu registraciju i veću razinu odgovornosti dovesti do pozitivnih promjena.

U međuvremenu taj portal preventivno gasi komentare za koje ocijeni da bi mogli biti najvećom ‘inspiracijom’ širiteljima mržnje, rekao je kreativni producent Bojan Stilin.

Lice demokracije?

Šef i urednik Index.hr-a Matija Babić smatra da su komentari jedno od lica demokracije. ‘Iako nam se rezultati izbora često ne sviđaju, iako je odabir naroda često glup i vulgaran, i dalje nam ne pada na pamet odustati od demokracije’, kazao je.

Smatra da su rezultati izbora, baš kao i komentari, ne samo jedno od lica demokracije nego pravo lice naroda, koje je samo posljedica države kakvu smo si napravili.

Tportal i Novi list razumiju potez Net.hr-a, HRT smatra to hrabrim potezom privatnog medija koji se svjesno izvrgnuo opasnosti da ostane bez dijela čitatelja, dok Slobodna drži da takvom zabranom najviše stradavaju interakcija i mogućnost povratne informacije, a medij se izlaže prigovoru manjka demokratičnosti.

IZVOR: HRT

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.