U 2017. porastao broj poginulih u prometu: Treba povećati broj kontrola i strože kažnjavati prekršaje

Prošle godine u prometu je poginula 331 osoba, što je za 24 više poginulih u usporedbi sa 2016. godinom. Zaključak je to s okruglog stola ‘Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa’ jučer održanog u Zagrebu, kojeg je organizirala Udruga Sigurnost u prometu (SUP) u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

– Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća, njih 208 (62.8 posto) preminulo je na mjestu nesreće, a 23 pri prijevozu do zdravstvene ustanove. Dok je 100 osoba preminulo u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. Zbog nedopuštene je brzine poginulo 37,8 posto, a 27 posto najtežih nesreća skrivili su alkoholizirani vozači. Bilježimo 16,4 posto manje smrtno stradalih pješaka. Nažalost, svjedoci smo porasta broja poginulih. Mislim da smo kao država dosegli razinu u broju poginulih koju ćemo teško značajno moći spuštati, ali se trebamo maksimalno truditi – rekao je Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.

Predložene su mjere i aktivnosti za poboljšanje stanja do kraja perioda implementacije Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa čiji je krajnji rok 2020. godina.

– Važno je za istaknuti da NPSCP za glavni cilj ima smanjenje smrtno stradalih osoba do 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu. Podaci kažu da je 2011. godine bilo 408 poginulih, a prema NPSCP se tada očekivalo 405, što i nije bilo zabrinjavajuće. Međutim, u prošloj je godini očekivano 277 poginulih, ali ih je bilo 331, što je za 54 više. Dok je u 2016. godini bilo 307 poginulih, a očekivalo se 298. Stoga je prošla godina bila zabrinjavajuća kada je u pitanju stradavanje u prometu. NPSCP je ostvariv ako dobije stvarnu potporu najviših državnih tijela i pojedinaca, a ne samo deklarativnu – poručio je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.

Kvalitetna infrastruktura od velikog je značaja

Sudionici okruglog stola složili su se da ima puno prostora za napretkom. Korisnici imaju pravo na sigurnost u cestovnom prometu, a vrlo je važno što se prometne nesreće većinom mogu prevenirati.

– Zato moramo maksimalno kroz razne programe edukacije poraditi na povećanju svijesti kod sudionika u prometu. Prema podacima WHO stradavanja u prometnim nesrećama za osobe starosti od 15 do 29 godina su na prvom mjestu. Okvir za upravljanje sigurnošću treba biti temeljen na legislativnom okviru i primjeni dobre prakse, a organizacijska razina upravljanja pretpostavlja: planirati, provjeriti, učiniti i djelovati – rekao je profesor Davor Brčić s FPZ-a.

davor brcic

Infrastrukturi je potrebno pridavati veću pozornost, posebno u fazama izrade projekta, dodao je.

Dnevno pogine više od 500 djece u prometu

Godišnji troškovi prometnih nesreća u svijetu iznose preko 500 milijardi dolara ili 1-3 posto bruto nacionalnog proizvoda svake zemlje. U razvijenim zemljama 80 posto prometnih nesreća s djecom događa se u automobilu za vrijeme vožnje, a 20 posto dok pješače. Sasvim suprotno, u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju 80 posto prometnih nesreća s djecom događa se za vrijeme pješačenja, a 20 posto u automobilu za vrijeme vožnje.

– Dnevno u prometu u svijetu pogine preko 500 djece. Ako se ne poduzmu odgovarajuće akcije, predviđeno je da će se broj poginulih u cestovnom prometu u svijetu do 2020. godine popeti na 1.9 milijuna i da će prometne nesreće postati peti uzrok smrti do 2030. godine s 2.4 milijuna poginulih. Provedba projekta FPZ-a fokusirana je na edukaciju učenika, roditelja i vozača, infrastrukturne mjere, te razvoj novih tehnologija i alata kojima se može poboljšati sigurnost prometa u okruženju osnovnih škola. Cilj edukacije je upoznavanje s prometnim pravilima i rizicima u prometu koji će omogućiti djeci da se cijeloga života sigurno kreću u prometu i prelaze preko ceste, a odraslima za podizanje svijesti o potrebi zaštite djece u prometu – rekao je profesor Ljupko Šimunović s FPZ-a.

Prosječna starost vozila 13.99 godina

Iz godine u godinu se bilježi negativan trend porasta starosti hrvatskog voznog parka. U 2017. godini je starost za sva vozila iznosila 13.99 godina, a za osobne automobile 12.95 godina. Usporedbe radi, 2009. godine je prosječna starost vozila bila 9.98 godina.

– Negativan trend je u stalnom porastu i treba poduzeti nove mjere. Stariji vozni park stvara velike sigurnosne probleme. Od 6 do 8 posto nesreća uzrokuje tehnički neispravno vozilo. Kod tehničkog pregleda posebnu pozornost treba posvetiti sklopovima i dijelovima vozila, što su i najčešći razlozi neispravnosti: kočnice, ovjes, gume i upravljački mehanizam… Ljudi kupuju stare automobile, a onda da bi prošli na tehničkom ulože i više novca nego za koliko su ga kupili. Potrebna je detaljna stručna analiza nesreća u slučajevima sa smrtno stradalima – rekao je Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske.

Vlada i drugi nositelji provedbe su nedovoljno uključeni. Nužno je u praksi promijeniti i usavršiti pristup upravljanja sigurnosti cestovnog prometa koristeći pri tom najbolju europsku praksu, dio je zaključaka s okruglog stola.

– Potrebno je osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa i jačanje medicinske skrbi o osobama ozlijeđenim u prometnim nesrećama uspostavom hitne helikopterske medicinske pomoći (HEMS). Treba vršiti pritisak na zakonodavce i političare, a policija treba povećati broj kontrola, te reorganizirati penalizaciju prekršaja i kaznenih djela u prometu. Potrebna je veća medijska podrška s temama prometne preventive, kao i organiziranje besplatnih edukacija sudionika prometa. Značajan je utjecaj tehničke ispravnosti vozila na sigurnost cestovnog prometa, a država treba poticati kupovinu novih automobila – zaključak je sudionika okruglog stola.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.