UŽIVO S VLADE: PREMIJER PREDSTAVIO PRORAČUN: Nije bilo lako, ali je kvalitetno napravljen

Vlada je u četvrtak predstavila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.

Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 proračunski deficit bit će ispod 3 posto BDP-a.

“Imali smo dva vrlo uspješna tjedna, ali idemo dalje raditi”, kazao je hrvatski premijer Tihomir Orešković na početku sjednice. “Ovo je samo početak, to nam je svima jasno. Što se sve više upoznajemo s našim resorima, mislim da ćemo naći dodatne mogućnosti za povećanje efikasnosti i druge reforme kroz ove četiri godine”, izjavio je Orešković. “Dobili smo podršku od Njemačke i EK, naš proračun je vrlo kvalitetan,” kazao je.

“Vidjeli ste rezultat našeg truda i rada. Nije bilo lako, ali je kvalitetno napravljen”, ocijenio je Orešković.

Najniži deficit od 2008. godine

Ministar financija Zdravko Marić je predstavljajući proračun za 2016. godinu kazao da se u ovoj godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,0%, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje.

Marić je istaknuo da bi ovogodišnji deficit proračuna od 7,48 milijardi kuna iznosio 2,2 posto BDP-a, najniže od 2008. godine. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je pred ministrima akt koji sadržava 18.245 proračunskih pozicija, podijeljenih u 53 razdjela, 203 glave i dr. “Radi se o velikom dokumentu, najvažnijem koji se u tijeku godine donosi. Donosimo ga ni dva mjeseca od stupanja ove Vlade na snagu”, izjavio je Marić.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. iznositi 122,4 milijarde kuna što je za 3,8 milijardi kuna više u odnosu na 2015. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. iznose 114,9 milijardi kuna, što je rast od 4,7%. Kazao je da je ovogodišnji planirani deficit od 7,5 milijardi kuna najniži od 2008. godine.

Rekao je i da su uloženi strukturni napori kojima su ušteđene dvije i pol milijarde kuna koje znače efikasniju upotrebu proračunskog novca. “Dvije i pol milijarde kuna smo absorbirali, što nije bilo lako. To će dati dugoročne rezultate, stabilizirati ćemo dug i deficit. To je vrlo bitno za Hrvatsku, Vlada ima kvalitetan plan i nadam se da će i naš rejting kroz godinu dana početi mijenjati”, kazao je Orešković.

“Jedan tim, jedna vlada”

Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine BDP porasti za dva posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto.

“Najznačajniji doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna”, kazao je ministar financija, koji u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti za više od 1 posto, a pad nezaposlenosti.

“Mi smo jedan tim, jedna vlada. Ovaj plan i ovo izvršenje stavit će nas sve na stranu dobitnika”, kazao je Marić koji je rekao i da očekuje da će se, uzimajući u obzir planirane privatizacijske primitke, javni dug već u 2016. smanjiti i iznositi 86,8% BDP-a.

U prijedlogu proračuna ove se godine planiraju porezni prihodi od 68,9 milijardi kuna, što je 1,2 posto više u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u ovoj se godini planiraju od gotovo 603 milijuna kuna, a najveći dio prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u državnom vlasništvu te aktivacijom neiskorištene državne imovine.

Plaće i mirovine se ne diraju

Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada, kazao je Marić.

Istaknuo je da što se tiče ušteda od 2,5 milijarde kuna, a radi se o strukturnim uštedama, odnosno racionalnijoj uporabi novca, obuhvaćeno je sve osim plaća i mirovina.

Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.

Režu se socijalne naknade

Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija, očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena.

Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža.

Ekonomski program Vlade temeljit će se na dva ključna područja, a to su stabilizacija i smanjivanje javnog duga te strukturne reforme, kako bi se ojačali temelji za rast gospodarstva, navodi se u prijedlogu proračuna.

Stabilizacija i smanjenje javnog duga temeljit će se na fiskalnoj konsolidaciji, odnosno smanjenju proračunskog manjka, aktivaciji državne imovine i poticanjem ekonomskog oporavka. Vlada će biti usmjerena na intenziviranje privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu, izuzev onih koja su od strateške važnosti, navodi se.

Istaknuo je i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućim godinama smanjenje.

Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago pasti na 86,8 posto BDP-a. Na kraju projekcijskog razdoblja, do 2018. godine, javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.

Premijer Orešković istaknuo je da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.

Izvor: Net. hr   foto: screenshot

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.