Velika promjena u sustavu

Vlada uvodi nacionalnu mirovinu, prva isplata bila bi 2021.



Foto: Ilustracija/arhiva
Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice. Neki od stručnjaka potvrdili su za Večernji.hr da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad.

Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine, te nemaju pravo na mirovinu. Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih obećanja u zadnja dva desetljeća.
Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak proširene radne skupine. Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.

Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.
Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam ‘nacionalna mirovina’ nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se ‘naslonilo’ na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.
Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć. Uglavnom se radi o staricama koje žive same, koje su najugroženija skupina stanovništva.

‘Stalna socijalna pomoć za starije’ ili ‘nacionalna mirovina’ morala bi biti niža od najniže mirovine koja se stječe za minimalnih 15 godina staža i trenutačno iznosi oko 970 kuna. Tu najnižu mirovinu, takozvani umirovljenički minimalac, prima svaki četvrti umirovljenik, a ni ona nije u cijelosti pokrivena uplatama doprinosa. Razlika se isplaćuje iz proračuna i ona godišnje doseže 1,7 milijardi kuna. Kad bi nacionalna mirovina bila 800 kuna, država bi za 85 tisuća korisnika nacionalnih mirovina trebala dodatnih oko 800 milijuna kuna godišnje. No, kako znatan dio starijih već prima socijalnu pomoć konačni trošak bio bi manji.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.