Igre na sreću sve su popularnije. S nestrpljenjem se iščekuju dani izvlačenja brojeva koji donose novac. O dobitku maštaju svi. Neki su uporni i igraju godinama, neki tek ponekad ‘odigraju listić’. Prate se brojevi, smišljaju razne kombinacije, igra se na datume rođenja ili neke druge igračima važne datume, a u nekim slučajevima čak se koriste i preporuke astrologa. Sve to kako bi se sreća osmjehnula i kako bi pogodili dobitnu kombinaciju. No što u slučaju kad se to dogodi i postanete sretan dobitnik? Izaći s tim u javnost ili ostati anoniman?
Kad su u pitanju veliki dobici, osjećaj izloženosti i ugroza osobne sigurnosti osnovni su razlozi zbog kojih se naši igrači ne žele predstaviti javnosti.
Dosadašnje iskustvo u radu s dobitnicima pokazuje da se objavljivanje njihova identiteta u medijima događa rijetko. Iznimne su situacije kad ime slučajno ispliva u mediji ili se sretni dobitnik sam otkrije. Primjerice, dobitnik devet milijuna kuna iz 2009. godine (Super sedmica) Mario Tolić iz Biograda, kažu nam iz Korporativnih komunikacija i DOP-a Hrvatske lutrije, obratio im se s molbom da ga zaštite od medija. Prema njihovu poslovnom običaju, apsolutno se poštuju želje igrača-dobitnika i štiti njihova anonimnost u svim lutrijinim igrama bez obzira na visinu dobitka.
‘Samo smo prošle godine isplatili čak 1,1 milijardu kuna dobitaka. Nije se dogodilo i neće se dogoditi da mediji od nas saznaju i objave identitet nekog jckpot dobitnika’, jamče u vodećoj kući u igrama na sreću te pojašnjavaju: ‘To se može dogoditi samo u dogovoru, odnosno uz suglasnost dobitnika, što smo do sada jednom i učinili, 2010. godine kada je gospodin Josip Mikulek osvojio dobitak Bingo Plus 7 u iznosu od 2.575.183 kuna i na konferenciji za medije obznanio se javnosti. No nakon objave uslijedila je medijska lavina pa nas je i on zamolio za ‘zaštitu”.
U igrama Hrvatske lutrije dobitnici igara na sreću koji su osvojili glavni dobitak – jackpot, nemaju obvezu pojavljivanja u javnosti. Naime, ni jedna igra na sreću nema u pravilima ugrađen članak o tajnosti identiteta, odnosno o obvezi dobitnika da se predstavi javnosti.
No, kako kažu u Hrvatskoj lutriji, u njihovu je interesu da se podaci o dobitnicima i dobicima ostvarenim u igrama na sreću, objave u javnosti putem izjava, fotografija ili kratkih reportaža pa pokušavaju dogovoriti njihovo predstavljanje jer je to, smatraju, daleko najbolji način stjecanja dodatnog povjerenja igrača. Donekle u tome i uspijevaju, ali uglavnom s dobitnicima ‘manjih’ dobitaka.
Jedan od takvih dobitnika je i Željko Bogadi iz sela Gola, koji je osvojio nešto više od 70 tisuća kuna. Prošle godine odigrao je Loto 7⁄39, a onda saznao prije desetak dana da su mu brojevi, koje igra već deset godina, konačno donijeli i dobitak. Na naše pitanje hoće li svoju sreću podijeliti sa sumještanima i rodbinom, u čudu odgovara protupitanjem: ‘Zašto ne bih rekao?’
‘To nije veliki iznos, ali dobro će doći. Uvijek ima nešto za ‘pokrpat’. Bavim se poljoprivredom i ovim ću novcem kupiti neophodnu prikolicu za traktor’, objašnjava simpatični šezdesetogodišnjak koji od uzbuđenja nije baš puno ni mogao govoriti.
S dobitnicima ‘velikih’ iznosa drugačija je situacija i oni će,u većini slučajeva nastojati ostati anonimni. ‘Različite su potrebe. Neki žele biti u javnosti, no, u pravilu, ljudi više vole tajnost. Vrlo su hrabri i rijetki oni koji žele s tim izaći u javnost, iako je nemoguće ostati anoniman. Nemoguće je da s vremenom, bar najbliža okolina, ne zamijeti promjenu’, smatra Gordana Bertović, specijalist kliničke psihologije i psihoterapeut.
Kako će se nadalje ponašati i nositi s tim dobitkom, ovisi o samoj osobi, njenom karakteru, željama i potrebama. Prema njenom mišljenju svaki dobitak donosi uzbuđenje i dovodi dobitnika u stresnu situaciju.
‘Svi dobici, a posebice oni veliki, sami su po sebi stresne situacije, samo pozitivni stresori. Na organizam oni jednako djeluju kao i negativni, stvore veliku količinu adrenalina, stvore sve one posljedice i tjelesne i emocionalne, kognitive, racionalne, kao i negativni stres, samo za razliku od negativnih ti pozitivni se dijele i prorađuju na zdrav način i zato nitko ne obolijeva od pozitivnih stresova. Nitko ne potiskuje pozitivan stres, za razliku od negativnog’, kaže ova psihoterapeutkinja.
Ipak, takav stres može imati i negativne posljedice. ‘Dobici nisu garancija za sreću, oni otvaraju vrata za neke mogućnosti, za ostvarivanje vlastitih želja, ali nisu garancija za dobar odnos, zadovoljstvo u obitelji. Čak dapače, mislim da su rizični, da više posvađaju i rastave ljude nego što sastave’, kaže psihologinja Bertović. Njen savjet za dobitnike je da bi bilo najbolje ostaviti da se sve malo ‘slegne’ jer u situaciji punoj adrenalina teško je donositi pametne poteze.
‘Netko voli ulagati u avanturu, putovanja, netko voli graditi kuće, svatko iz svog stila i načina života onda usmjerava taj novac’, smatra Bertović, te dodaje da joj se do sada nitko nije obratio za profesionalnu pomoć iz tih razloga.
Olakšati situaciju dobitnicima, bar u nekim europskim zemljama, mogu agencije koje prate lutrijske kuće. One se angažiraju za pomoć dobitnicima, umjesto njih organiziraju konferencije za novinare, a poneke imaju i financijske savjetnike koji pomažu u raspodjeli i usmjeravanju osvojenog novca.
‘Do sada nas dobitnici nisu tražili konkretne usluge savjetovanja, no mi smo ih u mogućnosti osigurati, učiniti sve što je u našoj moći da im savjetima pomognemo u donošenju odluka, što će i kako učiniti s osvojenim dobicima. Budući da u praksi nismo imali takvih zahtjeva nismo niti razmišljali o angažiranju agencije koja bi se bavila uslugama ovog tipa savjetovanja’, kažu u Hrvatskoj lutriji.
Istraživanja pokazuju da je oko 67 posto odraslih u Hrvatskoj, barem jednom u životu igralo neku igru na sreću, te da su muškarci skloniji svim oblicima kockanja i klađenja, osim igranja lutrije, u čemu među spolovima nema razlike.
Prema nekim podacima, ranijih godina u igrama na sreću vrtjelo se oko 20 milijardi kuna prometa na godinu, a pretpostavlja se da je, pod utjecajem ekonomske krize, ta brojka znatno porasla. Prema broju kladionica Hrvatska je ispred Europe, a ima ih četiri puta više nego daleko bogatija Velika Britanija.
Izvor: Tportal.hr
