Životinjski prikazi u arheološkom materijalu prate napredak čovjeka od najstarijih povijesnih vremerna, naslikane u špiljama prije tridesetak tisuća godina životinje su prvi simbol čovječanstva – uvela nas je Jelena Jovanović, kustosica splitskog Arheološkog muzeja, u jedinstvenu arhološko-prirodoslovnu priču uoči izložbe koja će javno biti predstavljena u četvrtak 9. srpnja u 20 sati, pa do 25. kolovoza.
Nesvakidašnja izložba pod nazivom “Monumenta & animalia”, planirana pune četiri godine, plod je suradnje stručnjaka Arheološkog i Prirodoslovnog muzeja te Zoološkog vrta u Splitu, a, pojednostavljeno, bavi se prikazima životinja na muzejskim izlošcima uz opsežnu priču o odnosu čovjeka i animalnog svijeta kroz povijest.
– Svi znaju za prikaze paleolitičkih lovaca skupljača i njihove slike mamuta, jelena, konja, medvjeda, veprova i drugih vrsta na stijenama špilja Altamira i Lascaux, ali promjenom klime i životnog stila, od nastanka poljodjeljstva pa do razvoja prvih gradova i trgovine, mijenja se odnos prema životinjama i njihovu prikazivanju.
Riječ je o višeslojnu odnosu; životinje su sastavni dio čovjekove mitsko-religijske svijesti, izvor snage u proizvodnji hrane, radni “strojevi”, neukrotiva životinjska priroda simbolizira borbu, nasilje i ratove, a određene životinje imale su važnu ulogu u kreaciji, rođenju i smrti čovjeka.
U antici životinje postaju kućni ljubimci, ljubavni darovi, pratitelji u zagrobni život, radna snaga, ali i zabavljači svjetine u arenama. Nalazimo ih na gotovo svim ukrasima i svakodnevim predmetima, od freski, mozaika, skulptura, reljefa, nadgrobnih spomenika, nakita, do novca i posuđa – objašnjava kustosica Jelena Jovanović, uz Dalibora Vladovića iz Prirodoslovnog muzeja suautorica izložbe.
Stručnjaci dviju institucija napravili su veliki posao prepoznavanja životinjskih prikaza, pa su dosadašnji općeniti nazivi s arheoloških fragmenata kao “riba” dobili konkretne nazive poput lubina, škarpine, trlje ili babuške, “zmije” su identificirane kao poskoci, kravosasi, bjelice, “gmazovi” kao glavate želve, krokodili, i tako redom.
Najstariji eksponat među njih 125 na splitskoj izložbi bit će stilizirana ovnova glava na koštanoj igli, pronađena u Markovoj špilji na Hvaru s kraja neolitika, datirana od 3800. – 3300. godine prije Krista, iz razdoblja kad su prikazi bikova i ovnova kao simbola muževnosti, borbe i plodnosti bili dominantni.
Izložba preko dalmatinske antike, nalaza iz grčke Isse, rimske Salone i okolice, doseže do ranog srednjeg vijeka i seobe naroda, kad u animalnim prizorima prevladavaju ribe, paunovi i golubovi, simboli prihvaćenog kršćanstva. Ali prava poslastica je svakako rimsko razdoblje.
Na jednom sarkofagu čak su uklesana imena psića, koji su očito bili kućni ljubimci, među koje su tada svrstavane i zmije, lasice, ptice, kunići – navodi kustosica Jovanović, zaključujući da je antički svijet ljudi bio naizmjerno intenzivnije povezan sa životinjskim carstvom nego što je danas.
