ZORAN VAKULA O NEOBIČNOM HRVATSKOM LJETU: ‘Imali smo peh i još uvijek ga imamo’

Nakon iznenađujuće lošeg vremena posljednjih dana cijela je nacija stala na noge. Očekuje se krah sezone, ljudi pomiču termine godišnjih odmora, a oni koji su već na moru, tužno promatraju pljskove zbog kojih ne mogu na plažu. Što se događa s vremenom, objašnjava nam Zoran Vakula.

– Da, nažalost, velika je vjerojatnost pljuskova u kontinentalnom dijelu Hrvatske i na sjevernom Jadranu, posebice u Istri. Srećom, neće trajati cijeli dan, barem prema prognostičkim izračunima koje imam u ovom trenutku.

Prva dva ljetna mjeseca natopile su silne kiše uz grmljavinu, pijavice… A Mediteran je tijekom ljetnih mjeseci navikao na sunce. Što se dogodilo da imamo kišu skoro svaki dan?

– Imali smo peh i još uvijek ga imamo, pa umjesto anticiklone, koja u ljetnim mjesecima često zasjedne nad našim dijelom Europe, pohodile su nas ciklone. I to koliko njih.

Broj kišnih dana bio je velik, osobito na Jadranu koji tijekom srpnja u prosjeku ima malo kišnih dana: u Dalmaciji četiri do šest, a na sjevernom Jadranu oko devet. A ovoga srpnja u Pazinu čak 22! Više nego dvostruko od prosjeka. I ne samo što je kiša bila česta, bila je i obilna! Količina oborina u prva dva ljetna mjeseca u mnogim je mjestima viša nego prošlih godina. Primjerice, u Zadru je kao nikada dosad. A Zadar nije jedini. Ekstremno kišovit srpanj bio je i na otocima Istu, Silbi i Rabu te u Gospiću i na Zavižanu. U većini tih mjesta zabilježeni su i rekordi u 24-satnoj količini oborine tijekom srpnja, a slično se dogodilo i u Komiži gdje je i ovogodišnji lipanj bio najkišovitiji. Istina, podaci postoje samo od 1981., ali lipanjski rekord je nadmašen i u Dubrovniku gdje podaci postoje od 1961. godine.

Kada bi kolovoz i bio sasvim suh, što se dosad u povijesti mjerenja nije dogodilo, cijelo ljeto ipak bi dobilo klimatološku ocjenu ‘ekstremno kišno’. Jer, već je ovogodišnja srpanjska količina kiše veća od dosadašnje najveće tijekom razdoblja lipanj-kolovoz.

Neki će ovakvo vrijeme pripisati uobičajenim promjenama vremena, neki djelovanju globalnog zatopljenja i klimatskih promjena ili uzvraćanju prirode na ono što joj činimo. Za konačni sud valja ipak pričekati znanstvene analize, ali ovako mnogo ekstrema i skokovitih promjena – vrućina, hladnoća, suša, poplava – sasvim se uklapa u većinu postojećih klimatskih scenarija. Srećom, nisu se ponovile velike, dugotrajne poplave ni visoki vodostaji kakve smo u dijelu Hrvatske imali u svibnju.

U javnosti se često može čuti da se klima promijenila. Koliko je to točno? Odnosno, je li ispravnije reći da su klimatske promjene nešto uobičajeno?

– Nisam stručnjak u tom području i nije u redu da se u to odviše petljam. Zagovornik sam teze, i čini mi se logičnom, kako je sve ovo što nam se događa spoj uobičajenog životnog ciklusa Zemlje – koja je prolazila kroz topla, hladna, pa i ledena doba – i ljudskog djelovanja. Posljednja desetljeća pokazuju da živimo u toplom dijelu života Zemlje, a čini mi se nemogućim da tu natprosječnu toplinu ljudi nisu barem malo povećali.

Većina godina u proteklih dva desetljeća među najtoplijima je otkad postoje mjerenja. I prvih sedam mjeseci ove godine, unatoč kojekakvom srpnju, natprosječno su topli. Štoviše, u Splitu je srednja temperatura zraka za razdoblje od siječnja do srpnja odmah iza najviših iz 2007., 2002. i 1950. godine, a prema podacima postaje Zagreb Grič, ovo je drugo najtoplije razdoblje siječanj-srpanj u povijesti mjerenja, još od 1862. godine. Toplije je bilo samo 2007.

Koliko vjerujete u pučku meteorologiju? Narod se oduvijek bavi vremenskim prilikama.

– Pučku meteorologiju, stare zapise o vremenskim događanjima i mudre izreke zanimljivo je pratiti i zamijetiti kako nam se u slično doba godine događa slično vrijeme, primjerice, prodori hladnijeg zraka. Pa tako Sveti Luka rado snijegom fruka ili Sveta Kata – snijeg na vrata. Zatim, često se pojavljuju razdoblja s jačom marčanom burom pa su mnogi, ne samo kajkavci, ‘zmotani kak’ aprilsko vreme’. Međutim, to je daleko od pouzdane prognoze te se nikako ne mogu složiti s izrekama kao što je ‘kako se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži’. Ne slažem se ni s onom ‘Svi sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan’. Ili ‘ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja’.

Zime nemaju snijega, a ljeta nemaju sunčanih dana kao što su nekad imala. Jesu li u pitanju efekti globalnog zatopljenja? Idemo li prema tome i što to znači za meteorologe?

– Zapažanja i podaci kojima raspolažem odviše su skromni za velike zaključke. No, ne bih donosio sudove na temelju jednog ljeta. Mislim da ne smijemo ‘pamtiti samo sretne dane’ i zaboravljati suha i vruća ljeta prošlih godina. Primjerice, Split je dugo imao jako topao srpanj, a ovako prohladan srpanj bio je davne 1986. godine. Sve ove promjene dodatni su izazov za meteorologe.

Što kaže statistika? Jesmo li već imali ovako tmurna ljeta? Ponavlja li se to u redovnim ciklusima?

– Kako gdje. Lijepa naša je mala, ali vremenski prilično raznolika zemlja, posebice kad su u pitanju oborine. Nisam primijetio postojanje redovitih ciklusa.

Znači li da iza prohladnog ljeta punog padalina dolazi topla zima bez snijega?

– Dosadašnje analize koje sam radio, ne daju zaključiti povezanost vremena u različitim godišnjim dobima, u smislu ‘ako je ljeto ovakvo, zima će biti onakva’. Takve nazovimo prognoze nudi pučka meteorologija gdje se mnogo toga temelji i na izjednačavanju vremena. Kod dugoročnih prognoza uzdam se u sezonske prognoze kompjutorskih modela atmosfere Europskog centra iz Readinga, koji se za naš dio Europe pokazao prilično kvalitetan, posebice za temperaturu, a i prognoza oborina je zadovoljavajuća.

Nekad smo vas kontaktirali kao djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda, a sada kao zaposlenika Hrvatske radiotelevizije na kojoj ste glavni meteorolog. Kako to da školovani meteorolog prelazi raditi u medij?

– Kao što sam otišao iz roditeljskog doma u Pitomači, tako sam nakon svojevrsnog punoljetstva, 18 godina staža, otišao i iz DHMZ-a. No, kontakti su ostali. Svakodnevni. Samo što su mi kolege iz Zavoda postali poslovni partneri. Kao meteorolog, od pozicije početnika sredinom 90-ih godina pa do načelnika Odjela za vremenske analize i prognoze, redovito sam surađivao s medijima i taj mi je posao prilično poznat. I volim ga. Prijavio sam se na natječaj za glavnog meteorologa HRT-a, primili su me i već godinu dana uređujem emisije, multimedijske sadržaje i priloge iz područja meteorologije i prirodnih fenomena. Pripremam sinopsise-scenarije i stručne tekstove za emisije s područja meteorologije te radim s ostalim zaposlenicima HRT-a na razumijevanju i ispravnoj prezentaciji meteorološkihinformacija.

1 Prije desetak godina kružila je gradom šaljiva anegdota kako su poznatog meteorologa i vašeg bivšeg šefa Milana Sijerkovića vidjeli u Frankopanskoj kako po kiši trči bez kišobrana? Jeste li kad pogriješili u prognozi?

– Na žalost, jesam. Ne jednom. Pogreške su sastavni dio posla meteorologa-prognostičara. Cilj je imati ih što je moguće manje, ali sumnjam da će ikada prognoza biti 100 posto točna.

Ima li senzacionalizma u vremenskim prognozama? Ljuti li vas ako mediji od pljuska, vjetra ili grmljavine najave smak svijeta? Umanjuje li to ozbiljnost vaše struke?

– Nažalost. Opet. Medijski prostor je pun nepotrebnog senzacionalizma. Iznimke su rijetke. Trudim se da HRT bude iznimka. Treba upozoravati na opasne vremenske pojave, ali ne i stvarati paniku.

Novi je trend davanja imena vjetrovima, ciklonama, nevremenu – jesmo li to preuzeli od američke prakse i zašto? I tko smišlja imena, pitaju se građani.

– Imenovanje ciklona, vjetrova i slično u Europi je nova praksa. Prema službenoj odluci Svjetske meteorološke organizacije, imenuju se samo tropske ciklone – najčešće se nazivaju ciklonima. Imena su jedinstvena i općeprihvaćena – isto se ime za tropsku ciklonu koristi u svim zemljama.

Inače, vrtlog oko približno vertikalne osi različito se naziva, ovisno o geografskom dijelu Zemlje. Tako je polarni vrtlog onaj iznad svakog pola, dok su anticiklona i ciklona u izvantropskom području. Ciklon je vrtlog na tropskim oceanima. Dodatno se još koristi naziv uragan ako je na istočnom dijelu Tihog oceana i Atlantika. Ako je na zapadnom dijelu Tihog oceana, onda je tajfun.

Dakle, za tropske ciklone dogovor je postignut, no nije mi poznata službena odluka, ni preporuka Svjetske meteorološke organizacije o imenovanju ciklona umjerenih širina (kojima Hrvatska geografski pripada). Postoje kojekakve inicijative, ali nema službenog dogovora. Nije, dakle, zabranjeno, ali nije ni dovršeno. Kada se dogovori jedinstveno, barem na području Europe, poštovat ću odluku. Iako nisam njezin zagovornik. Nisam bio ni do sada jer se stvara nepotrebni kaos u medijskom prostoru. Ima, doduše, opravdanih razloga, primjerice kada je jedna od najpoznatijih ciklona umjerenih širina, koja je oko Božića 1999. godine uneredila dobar dio Europe, u stručnim krugovima dobila ime Lothar. Ali tek naknadno, s ciljem prepoznatljivosti tog ekstremnog događaja u stručnim analizama.

Događa se, međutim, da jedna ciklona ima različita imena u različitim zemljama. Primjerice, u ožujku 2010. godine hrvatski hobisti – zaljubljenici u meteorologiju imenovali su jednu ciklonu Vatroslav, no ona je u Njemačkoj već bila prozvana Andrea, a u Francuskoj i Španjolskoj Xynthia!? Je li nužno spomenuti kako je medijski prostor bio opterećen konfuzijom?

U Hrvatskoj imena ciklonama umjerenih širina sustavno ne daju školovani meteorolozi i stručne institucije, nego uglavnom hobisti – zaljubljenici u meteorologiju. Ja im skidam kapu na trudu koji ulažu u praćenje, proučavanje i fotografiranje meteoroloških događaja, posebice ekstremnih vremenskih pojava, često me i posrame s kojim žarom se posvećuju meteorologiji. Ipak, ne podržavam njihovo imenovanje ciklona, a posebice ne njihovo davanje upozorenja na opasne vremenske pojave – za to mora postojati jedinstven autoritet, a to je DHMZ.

Posezona, rujan?

– Dugoročne prognoze za sljedeće mjesece upućuju na zaključak o iznadprosječnoj toplini, ali ipak ne vjerujem da će biti puno dana s temperaturom višom od 35 °C. No, sunca, bonace i cvrčaka na Jadranu neće nedostajati.

IZVOR: Jutarnji list

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.