Zoran Vakula otkriva kakva će biti godina pred nama

POZDRAVLJAMO se s još jednom u nizu iznadprosječno toplih godina, koja je ponegdje bila čak i rekordna, a prema trenutačnim dugoročnim prognozama mala je vjerojatnost odviše dugotrajnog hladnog razdoblja i u prvoj polovini 2016. godine, otkriva Zoran Vakula u svojoj prognozi za Meteo kutak HRT-a.

Ipak, kako najavljuje Vakula, povremenih kraćih razdoblja hladnijeg vremena od dosadašnjeg će biti i to već u sljedećem tjednu.

Rekordan prosinac

Premda posljednji dani prosinca nisu odviše topli, prošli dani i tjedni pridonijeli su nikada višoj srednjoj prosinačkoj temperaturi zraka na nekoliko meteoroloških postaja DHMZ-a: Parg, Puntijarka, Rijeka, Split i Zavižan, barem prema trenutačnim, preliminarnim analizama. Za konačnu potvrdu valja pričekati izvješća klimatologa DHMZ-a početkom siječnja, koji će gotovo sigurno ocijeniti prosinac ocjenama od „toplo“ do „ekstremno toplo“, ne samo u odnosu na klimatološki prosjek iz razdoblja 1961-1990., nego i u odnosu na 1981.-2010.

Još veća je iznimnost ovoga mjeseca po ukupnoj količini oborine koja će u većini Hrvatske zaslužiti klimatološku ocjenu „ekstremno suho“, samo rijetko „vrlo suho“. Oborina uopće nije zabilježena u mnogim mjestima na Jadranu – Poreč, Rijeka, Rab, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Komiža, Dubrovnik, samo su neka od njih, a ni u Gospiću i Kninu, jamačno i još kojegdje. Kao nikada u povijesti mjerenja, uglavnom od sredine prošloga stoljeća. Štoviše, na zagrebačkome Griču, gdje je zabilježeno manje od litre kiše po četvornome metru to se prvi put dogodilo u prosincu čak od 1861. godine!

2015. – rekordna u Rijeci i na Zavižanu!

Procjene srednje godišnje temperatura zraka za Europu odgovaraju i za Hrvatsku.

Na Griču ova godina dijeli treće mjesto na popisu najtoplijih, odmah iza prošle godine i 2000., i to za samo 0,1°C.

Na splitskom Marjanu pak dijeli drugo mjesto, iza 2011., i to za samo 0,2°C, a na Zavižanu je jednako topla kao prošla – rekordna.

U Rijeci, kao nikada do sada. Istina, za samo 0,1°C toplija od prošle, ali i to je nešto.

Pritom je u Rijeci 2015. i prilično suha. Manje oborine od ovogodišnjih oko 1040 litara po četvornome metru, čak za oko 500 litara manje od prosjeka, bilo je samo 2003., te 1957. i 1949. godine, a mjerenja postoje od 1948.

Koliko su prošla četiri godišnja doba odstupala od prosjeka, a i od prošlogodišnjih sezona, može se vidjeti iz slika u privitku, te još podrobnije iz službenih ocjena klimatologa DHMZ-a.

O temperaturnim i oborinskim ekstremima, a i drugih meteoroloških elemenata, koje su pak zabilježili motritelji DHMZ-a može se podrobnije pročitati u dosadašnjim tekstovima Meteo kutka HRT-a.

U Školi meteoroloških pojmova Drugog programa Hrvatskog radija  prošle dvije subote svojevrsnu je meteorološku analizu 2015. godine pripremio i Lovro Kalin, dipl. ing., meteorolog prognostičar  Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, a za HTV je to učinila njegova kolegica Dunja Plačko Vršnak, dipl. ing.

Evo što je izdvojila:

„Godinu koja je na izmaku obilježila je iznadprosječna toplina, dok je oborina bila vrlo raznoliko raspoređena, i u vremenu i u prostoru.

Nakon obilne kiše potkraj siječnja na južnom Jadranu, ni snijega nije nedostajalo – početkom veljače zahvatio je gotovo cijelu zemlju, u Lici i Gorskom kotaru bilo ga je i više od jednog metra, primjerice u Begovom Razdolju 137 cm, uz zapuhe zbog jakog vjetra. Čišćenje snijega bilo je otežano, željeznički i cestovni promet u prekidu, tisuće ljudi u Lici, Hrvatskom primorju i karlovačkoj županiji ostalo je bez struje, a u Gorskom kotaru pomoć je pružala i Gorska služba spašavanja. Nije bilo nastave u školama, a na obali probleme je radila olujna i orkanska bura uz prekid cestovnog, morskog i zračnog prometa.

Bura!

Vjetar je i u ožujku stvarao probleme u prometu, pa je od tri marčane bure najjača bila ona početkom ožujka – na udare je puhala brzinom većom od 200 km/h. Također je prouzročila prekid cestovnog, morskog i zračnog prometa te mnoge štete na objektima. Na jugu je bilo i obilne kiše, pa je u Dubrovniku u samo 6 sati palo gotovo 120 litara po četvornom metru, što je bila i rekordna dnevna količina za ožujak.

Bijeli Uskrs!

Još jedan nalet zime i snijega zahvatio je Hrvatsku početkom travnja, pa smo umjesto bijelog Božića imali bijeli Uskrs. Uz olujnu i orkansku buru na Biokovu je bilo više od metar snijega uz još više snježne zapuhe.

Svibanj nam je donio prve vruće dane, ali uz obilne oborine i porast vodostaja rijeka te poplave na sisačkom i karlovačkom području, te uz granicu sa Slovenijom, no ipak manje i ne tako katastrofalne kao prošle godine.

Ekstremno ljeto!

Ljeto je u cijeloj Hrvatskoj, prema klimatološkoj ocjeni bilo ekstremno toplo, a toplija su bila samo ljeta 2003. i 2012. U Splitu su, primjerice, po prvi put svi srpanjski dani bili vrući, s temperaturom višom od 30°C, i mnogobrojne su noći bile vrlo tople, a rekordi su zabilježeni i na visinskim postajama. Na Zavižanu je izmjereno 28,3°C.

Lokalna nevremena nisu ublažila dugotrajnu sušu čije su posljedice osobito u Vukovarsko-srijemskoj županiji bile katastrofalne pa je u mnogim krajevima proglašeno stanje elementarne nepogode.

Požari!

Na žalost, uz vrućinu i sušu i ovog ljeta bilo je i požara, osobito uz obalu, a oni na Korčuli i Pelješcu bili su katastrofalni. Zbog nepristupačnog terena, ali i jakog vjetra gašenje je bilo otežano. Iako je požar gasila, slikovito rečeno, gotovo cijela Hrvatska, odnosno preko 500 vatrogasaca iz cijele zemlje, izgorjelo je više od 3500 hektara raslinja, vinograda, maslinika. Srećom, niti jedna kuća nije izgorjela.

Obilna kiša!

Nakon lokalnih nestabilnosti u rujnu, mjestimične obilne oborine u listopadu ponovno su prouzročile probleme i rast vodostaja. U Splitu, na Marjanu, palo je više od 100 litara u 24 sata, što je rekordna dnevna količina od kada postoje mjerenja, od 1948. Obilna kiša pala je i na području Šibenika, Tribunja i Vodica, gdje je u samo dva sata palo i više od 150 litara po četvornom metru. Bujice su bile toliko jake da su raskopale ulice, čupale kanalizacijske cijevi iz zemlje, bacale automobile i brodice, a poplavljene su i mnoge kuće.

U Osijeku su se ulice zabijelile, ali ne od snijega nego od tuče. Bilo je i obilne kiše, a vatrogasci su imali posla uklanjajući srušena stabla.

Vodostaj Kupe, iako ne rekordan, ipak je prouzročio poplave na karlovačkom i sisačkom području.

Snijeg u toplom studenom

I u studenom je temperatura bila neobično visoka za doba godine, pa studeni zasigurno nije opravdao svoje ime.

I kad se već pomislilo da se o snijegu priča samo kao o onom lanjskom, potkraj studenog uz zahladnjenje padale su i pahulje. I to kakve! Zbog mokrog snijega u Lici je došlo do rušenja stabala, oštećena je dalekovodna mreža pa je ponovno više od 20 tisuća kućanstava ostalo bez struje. Snijega nošenog jakim vjetrom bilo je i u podvelebitskom primorju.

Bura je krajem mjeseca ponovno prouzročila štetu, mnogi su stanovnici na otocima ostali bez struje, a promet između mora i kopna bio je prekinut, gotovo tradicionalno.

Suša

I prosinac je obilježila iznadprosječna toplina, te još češće suša – na većem dijelu Jadrana i područjima uz njega oborine su sasvim izostale, a i u sjevernijim su krajevima količine bile iznimno male.“

Lovro je dodao još poneku zanimljivosti, primjerice:

„za zimu netipičnu tuču, koja je u Makarskoj pala 1. veljače 2015. i za samo 15 minuta led je zabijelio grad…

na Hvaru su se potoci oborinskih voda slijevali prema moru noseći zemlju za sobom, pa je u mjestu Vrboska more bilo obojeno u rijetko viđenu crvenu boju. …

U studenome je bilo sve samo ne studeni. U Ogulinu se živa u termometru popela čak na 27.2 stupnja, što je najviše u studenom otkad postoje mjerenja, a rekordan 21 stupanj izmjeren je i na Sljemenu. Čak je i temperatura mora bila još neobično visokih 20 stupnjeva…“

Silvestrovo!

Prognoza za posljednji dan i noć ove godine već je poprilično znana. Bit će relativno hladno, ali ne kao u prošlogodišnjoj „najluđoj noći“, kada je u u mnogim mjestima unutrašnjosti najniža temperatura zraka bila niža od -15°C, a u Osijeku čak -19.

Oborina neće biti, a ni odviše jakog vjetra.

Prvi dani 2016. – vjetar, oborine…

No, već u prvim danima nove godine bit će vjetrovitije, najprije uz jugo, zatim buru, te uz povremene oborine – slabije i rjeđe u subotu, a češće i obilnije u noći na nedjelju i tijekom nedjelju, tijekom koje je u većini kontinentalne Hrvatske vrlo vjerojatan snijeg. Stoga je putovanja najbolje ne planirati, posebice kroz gorsku Hrvatsku. Dodatne nevolje vjerojatno će stvarati i jaka i olujna bura.

Prva polovina 2016. – prosjek, većinom i iznad njega!

Unatoč hladnijem prvom tjednu, prema dugoročnim je prognozama prilično vjerojatno da će srednja siječanjska temperatura zraka biti barem oko prosječne, većinom čak i viša od nje.

I prognoze za cijelu sezonu siječanj-ožujak, kao i travanj-lipanj, postojane su u relativno velikoj vjerojatnosti barem malog pozitivnog odstupanja od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ne samo u odnosu na hladnije klimatološko razdoblje 1961-1990, nego i na novije – toplije, 1981-2010. Slično je bilo i za 2015. I ostvarilo se! Hoće li i ove?

Izvor: Index.hr

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.