Jedna od točaka dnevnog reda na 44. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija u Šibeniku bila je i rasprava o novom Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji bitno mijenja obveze doktora specijalizanta, odnosno specijalista prema ustanovi koja ga šalje na specijalizaciju i to na štetu ustanove. Prema izmjenama i dopunama Pravilnika koje su stupile na snagu 16. srpnja u troškove specijalizacije nije uključena bruto plaća doktora medicine.
-Prema nekim udrugama i stručnim organizacijama Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine je zakonski sporan te neustavan. Propituje se i retroaktivna primjena što je neuobičajeno za ovu vrsta akata. Uz sve to, postoji i ozbiljna prijetnja da ovakvi izmijenjeni pravilnici oštete županijske bolnice čiji smo mi osnivači. Na primjer, projekcija troškova koji bi nastali vezano uz Karlovačku, Brodsko-posavsku ili Vukovarsko-srijemsku županiju iznos od 80 do 100 milijuna kuna pojedinačno po županiji, istaknuo je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan.
Uzmemo li u obzir kako upravo plaća liječnika predstavlja najveću stavku u troškovima specijalizacije, liječnicima će sada biti puno lakše napustiti ustanovu jer za prijevremeni raskid ugovora neće morati plaćati velike penale.
Iako ove izmjene i dopune idu na ruku liječnicima, bolnice i domovi zdravlja puno teže će organizirati zdravstvenu zaštitu i pretrpjet će velike gubitke, kako zbog troškova same ustanove koje uloži u specijalista/specijalizanta, tako i zbog pacijenata. Župani su izrazili zabrinutost donošenjem ove odluke jer smatraju kako će ovom odlukom najviše biti oštećeni pacijenti.
Istarski župan i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Valter Flego naveo je kako se tu javljaju tri ključna problema, a to su urušavanje zdravstvenog sustava, derogiranje vladavine prava i financijski gubici za ustanove iz kojih specijalizanti/specijalisti odlaze (tj. manje županijske ustanove) nasuprot „dobitku“ za one u koje prelaze (KB, KBC, privatne poslodavce, poslodavce izvan Republike Hrvatske).
Istarska županija nije izuzetak jer je u svim županija situacija slična. Ipak, ova je problematika uz Istarsku županiju posebno istaknuta u Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Karlovačkoj županiji gdje je prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu najveći broj specijalista i specijalizanata.
Kako bi se kvalitetnije i bolje pristupilo ovoj problematici župani su na sjednici donijeli zaključak da će ministru zdravlja predložiti da Pravilnik stavi izvan snage te da u svaki sljedeći postupak izrade prijedloga o načinu reguliranja provedbe i financiranja specijalističkog usavršavanja doktora medicine uključi sve relevantne čimbenike i zainteresirane strane.
‘Posebno je potrebno uključiti one koji su zakonski nositelji prava i obveza u odnosu na osiguravanje uvjeta za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, organiziranje i osiguravanje ostvarivanja zdravstvene zaštite, odnosno osiguravanja dostupnosti, kontinuiteta i kvalitete zdravstvene zaštite, a to su sve županije u Republici Hrvatskoj’, stoji u zaključku sa sjednice Hrvatske zajednice župana.
