Na Uskrs kršćani slave Uskrsnuće Isusa Krista i to uz mnoštvo simbola koji imaju pogansko podrijetlo. Pozadina zeca, jaja i šunke prepuna je zanimljivih činjenica.
Iako je kršćanstvo daleko najveća religija na svijetu, ona je još uvijek relativno mlada – stara je tek nešto više od dvije tisuće godina. Nije stoga neobično što su vjernici na nju projicirali brojne i mnogo starije običaje iz drevnih religija i mitova.
1. Postoji više teorija o podrijetlu imena Uskrsa
Riječ ‘Uskrs‘, tj. na engleskom jeziku ‘Easter‘, gotovo sigurno ima poganske korijene. Povezuje ju se s ‘Eoster‘ (ili ‘Eostre‘), anglo-saksonskom božicom proljeća i novog života. Od nje ne dolazi samo ime Uskrsa, već i tradicija Korizme koja je nadomjestila cjelomjesečno slavlje povodom rođendana božice, piše Huffington Post.
Drugi pak povjesničari smatraju da ime najvećeg kršćanskog praznika dolazi od latinske fraze ‘hebdomada alba‘ koja u prijevodu znači ‘bijeli tjedan’. Prema tradiciji, novi su kršćani u Crkvu primani krštenjem na Uskrs pri čemu su nosili bijelu odjeću. Prema toj teoriji, fraza je evolvirala prvo u ‘eostarum’, pa u ‘Ostern’ u njemačkom jeziku, te ‘Easter’ u engleskom.
Neki pak ime blagdana povezuju s feničkom božicom plodnosti Aštartom kojoj pak u babilonskoj mitologiji odgovara božica Ištar.
Što se tiče hrvatskog naziva ‘Uskrs’, on vuče korijene iz staroslavenskog jezika tj. iz riječi kojom se označavao rast i razvoj.
2. Odakle simboli zeca i jaja?
Simboli zeca i jajeta također imaju pogansko izvorište. Dapače, simbol zeca koji nese jaja potječe iz jedne od legendi o božici Eostri. Priča kaže kako je Eostre jednom u šumi naišla na ptičicu koja je od hladnoće umirala u snijegu. Ona ju je pretvorila u zeca, kako bi ju krzno zaštitilo od hladnoće.
No, kako je prije bio ptica, ovaj je zeko nastavio izlijegati jaja. On ih je pak svake godine oslikavao i poklanjao božici Eostre iz zahvalnosti što mu je spasila život. I tako smo došli i do podrijetla samih obojanih jaja tj. pisanica.
Prema drugoj teoriji, ljudi su nekada smatrali da su zečevi hermafroditi te da kao takvi mogu rađati bez da izgube nevinost. Na taj su način zečeve počeli povezivati s bezgrešnim zaćećem Djevice Marije i na kraju s Uskrsom.
Prema trećoj teoriji, tradicija bojanja jaja potječe iz Egipta. Kao i u mnogim drugim kulturama, u Egiptu se jaja smatralo simbolom plodnosti i blagostanja. I ne samo to, oni su vjerovali da se Zemlja doslovno izlegla iz – jajeta. Taj se običaj kasnije proširio svijetom, a kombinacija više boja i crtanja po jajima pojavila se u srednjem vijeku.
3. Zašto se na Uskrs jede šunka?
Jeste li se ikada zapitali zašto se na Uskrs posvećuje i jede – šunka? Prema babilonskom mitu, božica Ishtar je s Baalom, bogom Sunca, začela sina Tammuza. Njega je pak u šumi ubila divlja svinja nakon čega je božica narodu naredila da se svake nedjelje jede svinjetina. Jednom godišnje obilježavala se njegova smrt čemu je prethodilo 40 dana posta.
4. Zašto Uskrs nema stalni datum?
Metoda računanja datuma Uskrsa nije službeno riješena sve do Prvog nicejskog sabora 325. godine, a dodatno je pojednostavljena u srednjem vijeku i kaže: ‘Uskrs se slavi na prvu nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija’. Na isti se dan u Bibilonu obilježavala i Tammuzova smrt.
IZVOR: 24sata.hr
