Zemljino magnetsko polje u petak će pogoditi geomagnetska oluja, fenomen koji može utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije i prouzročiti zastoj čitavog svijeta, prenosi Dnevnik.hr.
Geomagnetska oluja je privremeno ometanje Zemljine magnetosfere, a uzrokuju je Sunčeve aktivnosti – udarni val i oblak magnetskog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase zajedno napadaju Zemljino magnetsko polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti. Geomagnetske oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i danima.
Geomagnetsku oluju koja će u petak, 19. siječnja, pogoditi Zemlju, Američki centar za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencija za proučavanje oceana i atmosfere (NOAA) klasificirali su kao G-1. Na njihovoj skali to je geomagnetska oluja najslabije jačine. No, priopćili su kako bi svejedno mogla prouzročiti ‘slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji utjecaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju’.
Strah od geomagnetskih oluja nije neopravdan. Oluja kategorije G-5 utjecala bi na električnu energiju i sigurnosne sustave diljem svijeta – moglo bi doći do potpunog urušavanja sustava računalnih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima što bi prouzročilo nestanak struje diljem Zemlje. Oluja jačine G-5 može naštetiti i radio valovima i tako stvoriti potpuni kaos u društvu – ne bi radili mobilni telefoni, GPS ni internet.
Carringtonov događaj najveća zabilježena geomagnetska oluja u povijesti. Dogodila se u rujnu 1859. godine. Izazvala je iskrenje zemaljskih telegrafskih linija, a čak je i zapalila neke telegrafske urede i onesposobila tzv. ‘viktorijanski Internet’.
U nešto skorije doba, poznat je slučaj iz 1989. godine kada su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru tjedan dana.
Utjecaj geomagnetskih oluja na ljude tek se počeo proučavati, ali je poznato da golubovi pismonoše za vrijeme takvih oluja imaju problema sa navigacijom, te da nisu u stanju pronaći mjesto na koje bi trebali sletjeti.
