Hrvatski znanstvenik s Oxforda objasnio zašto donosimo loše odluke

Doktorand na britanskom sveučilištu Oxford, Vuk Vuković, na predavanju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pokušao je dati odgovor na pitanje zašto ljudi, pa čak i stručnjaci, krivo predviđaju i u političkom i u ekonomskom smislu.

Po riječima Vukovića, najbitnije je promijeniti impulzivan i tzv. lijeni način odlučivanja, po kojem se odlučujemo za neki stav, proizvod ili političkog kandidata na prvu loptu, prenosi Index.

– Naš mozak je lijen, izbjegava instinktivno napor – naveo je stručnjak, pojašnjavajući da su bolje odluke i predviđanja moguća ako natjeramo ljude na 2. sistem, u kojem se sporije donosi stav o nečem, svjesno umjesto nesvjesno, ne automatski nego uz napor, te komparativno umjesto jednokratno i svakodnevno.

Odnosno, da se ne odlučujemo primjerice za neki proizvod ili političkog kandidata na temelju impulzivne privlačnosti, nego sporije, nakon dužeg informiranja i updateanja najnovijim podacima.

To je tzv. ‘ažuriranje vjerovanja i konstantno obogaćivanje novim podacima’.

U svom predavanju je naglasio kako je za ljude najvažnije, ako žele postati dobri prognostičari, da postanu bayesijanci, prema britanskom prezbiterijanskom svećeniku Thomasu Bayesu iz 18. stoljeća koji je objavio niz radova o filozofiji vjerojatnosti.

Također je citirao J. M. Keynesa: “Ako se činjenice promijene, promijenit ću mišljenje.”

Mladi znanstvenik svjetskog glasa, koji je s dvojicom kolega pokrenuo analitičku tvrtku za ispitivanje javnog mnijenja te predviđanje političkih i ekonomskih ishoda, podsjetio je na povijesno loša predviđanja unazad sto godina, pooput onog da automobili nikad neće zamijeniti konje kao prijevozno sredstvo i da televizija, kao ni internet, nikad neće ostvariti bitan tržišni udio.

Također je podsjetio i na neka nedavna predviđanja koja su se pokazala potpuno pogrešnim čak i od najvećih analitičkih tvrtki i znanstvenih ustanova s dugom tradicijom predviđanja, iako se devedesetih godina prošlog stoljeća razvila metodologija istraživanja javnog mnijenja, ali i došlo do zaključka da je nasumični uzorak najbitniji za opipavanje pulsa javnosti.

Njegova tvrtka bila je jedna od rijetkih koja je predvidjela pobjedu Donalda Trumpa u izborima za predsjednika, dok je većina predviđala pobjedu Hilary Clinton. U pravu su bili i u slučaju referenduma za Brexit, za razliku od većine.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.