Koliko su sigurne namirnice koje svakodnevno jedemo?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prvi međunarodni Dan sigurnosti hrane odlučila je posvetiti borbi protiv pokvarenih namirnica; problemu koji je brojnim Hrvatima vrlo dobro poznat, piše Novac.hr

Prema podacima WHO-a, zbog korištenja pokvarenih namirnica svake godine život izgubi više od 400 tisuća ljudi. Samo u Europi godišnje 23 milijuna građana oboli od trovanja hranom, od čega gotovo 5 tisuća ljudi od toga i umre.

– Ovo je jedinstvena prilika kojom želimo potaknuti svijest o opasnosti pokvarenih namirnica, tako da osiguramo da hrana bude čista u cijelom ciklusu proizvodnje; od poljoprivrednog imanja do našeg tanjura – izjavio je Tedros Adhanom Ghebreyesus, predsjednik WHO-a.

Dok predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije apelira na sve sudionike prehrambenog lanca da poštuju sigurnost potrošača, većina aktera u tom lancu nerijetko pokušava ‘podvaliti’ pokvarenu namirnicu kupcu. Sve počinje od banalnog i gotovo nevinog pokušaja prodavača na tržnici, da među zdravo voće i povrće sakrije i nekoliko gnjilih komada proizvoda. Neki trgovci besramno prepakiraju hranu kako bi kupcu sakrili da je istoj istekao rok trajanja.

U restoranima, s druge strane, gostioničari nisu voljni baciti kupljenu hranu koju nisu prodali svojim gostima, pa često kuharima sugeriraju da ‘malo odrežu’ te uklone trule i pljesnive komade proizvoda, a da preostali dio namirnice ‘bolje začini’ da prekrije miris. Jednako tako, ugostiteljima ostaje više novaca kada rjeđe mijenjaju ulje u fritezama.

No, tu su i ‘ozbiljni’ prevaranti među kojima su najistaknutiji mesari. Kao što je i većini Hrvata poznato, pokvareno meso se često pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće, prevara je jednostavna: svjetska cijena govedine trenutno je oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, dok se cijena svinjetine kreće oko dva eura po kilogramu. Međutim, kada se na teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja, zamrznuto meso se počne otapati, a od tog trena nadalje njegova konzumacija više nije sigurna. Mesari se u tom slučaju ne žele odreći svog profita, pa ‘kompromitirano’ meso prodaju po nižoj cijeni kao ‘posebnu ponudu’ kako bi na račun kupaca podmirili trošak odstranjivanja otpada i sterilizacije hladnjače.

U tom je kontekstu važno naglasiti i ulogu vlada država, zato što bi sva hrana koja dolazi na tržište trebala zadovoljiti regulative nadležnih tijela za nazor sigurnosti hrane, a upravo je to zadaća prvog svjetskog Dana sigurnosti hrane.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.