Na Madagaskaru se širi smrtonosna kuga. Oglasio se i Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Na Madagaskaru je u tijeku epidemija kuge koja se neuobičajeno brzo širi i zahvaća područja u kojima inače nema kuge. Naime, kuga je na Madagaskaru endemski prisutna, s prosječno godišnje prijavljenih 400 slučajeva. Međutim, u ovoj epidemiji, u kojoj je od početka kolovoza do 16. listopada prijavljeno 805 slučajeva kuge, uključujući 74 umrlih, među oboljelima prevladava plućna kuga.

Osim toga, do sada je od 30. rujna kugom zaraženo i najmanje osmero zdravstvenih djelatnika jedne regionalne bolnice.

U cilju suzbijanja epidemije se intenzivno, uz pomoć SZO-a i drugih međunarodnih organizacija, provode mjere usmjerene na rano otkrivanje, izolaciju i liječenje oboljelih, traženje i obradu kontakata oboljelih osoba, provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te senzibilizaciju zdravstvenih djelatnika i javnosti.

Zabrinjavajuće je da u ovoj epidemiji većina oboljelih ima plućnu kugu, koja se proširila i u neendemska područja Madagaskara, a s obzirom da se radi o početku epidemijske sezone koja traje od rujna do travnja, za očekivati je daljnje širenje epidemije.

– Zbog svega navedenog je potrebno da se svi putnici na Madagaskar prije putovanja dobro informiraju o samoj bolesti i epidemiološkoj situaciji na Madagaskaru, kao i o tome kako se ponašati tijekom i nakon povratka s putovanja u cilju sprečavanja zaraze odnosno što ranijeg otkrivanja i početka liječenja bolesti ako do infekcije ipak dođe – poručuje HZJZ.

Što je kuga i kako se prenosi?

Kuga je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis, koja se primarno javlja među životinjama, prvenstveno glodavcima, na ograničenim zemljopisnim područjima. Divlji glodavci su prirodni rezervoar i izvor zaraze za buhe, koje infekciju dalje prenose na različite životinje i ljude. U siromašnim zemljama s nedostatnim higijenskim uvjetima štakori imaju važnu ulogu u prijenosu zaraženih buha iz divljine ili poljoprivrednih područja u ljudska naselja.

Bolest se sporadično prenosi na čovjeka, najčešće ugrizom buha koje su se zarazile hranjenjem na bolesnoj životinji. Čovjek se može zaraziti i izravnim kontaktom s bolesnom ili uginulom životinjom ili bliskim kontaktom s oboljelim od plućne kuge. Prijenos kapljičnim putem je u slučaju plućne kuge obilježje širenja kuge u gradovima, gdje je prijenos olakšan prenapučenošću prostora i bliskim socijalnim kontaktom.

Koji su simptomi kuge?

Nakon inkubacije, koja traje od jednog do sedam dana, kuga se može javiti u jednom od tri klinička oblika: bubonski, septikemijski i plućni oblik.

Bubonska kuga je najčešći oblik bolesti, a razvija se kada se čovjek zarazi ugrizom buha ili u kontaktu s tkivima i tjelesnim izlučevinama zaraženih životinja. Bolest je karakterizirana nespecifičnim simptomima poput umora, mučnine, grlobolje i glavobolje te bolnim povećanjem limfnih čvorova i visokom tjelesnom temperaturom.

Prodorom uzročnika u krvotok nastaje septikemija karakterizirana vrlo teškim općim stanjem.

Plućna kuga najčešće nastaje kada se tijekom septikemije razvije upala pluća (sekundarna plućna kuga), a rjeđe izravnim udisanjem uzročnika u dišne putove (primarna plućna kuga). Čovjek koji boluje od plućne kuge je zarazan za okolinu i bolest se prenosi kapljičnim putem s čovjeka na čovjeka.

Kako se kuga liječi?

U liječenju kuge se koriste antibiotici na koje je bakterija Yersinia pestis osjetljiva. Važno je da se liječenje započne što prije da bi liječenje bilo uspješno. Smrtnost neliječene bubonske kuge je 50 – 60 posto, a smrtnost neliječene septikemije i plućne kuge je 100 posto.

Ukoliko idete na put na Madagaskar, OVDJE pročitajte savjete HZJZ-a.

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.