Ovog mjeseca Porezna uprava putem medija je poslala upozorenje kako je s lažirane mail adrese mnogima stigla poruka koja u sebi sadrži zlonamjeran software. Prevaranti su se zaista potrudili, naslovili su poruku kao “Obavijest o primjeni članka 54b. Općeg poreznog zakona” te napomenuli da se radi o ‘izuzeću od obveze izdavanja računa’, a da sve bude uvjerljivije još je i mail adresa sadržala termin ‘porezna uprava’. Razlika je u tome da je adresa završavala domenom ‘org’, a ne ‘hr’.
Nije poznato jesu li se kriminalci na kraju i okoristili, no poruka je za prosječnog korisnika, mora im se priznati, djelovala uvjerljivo. Što u praksi znači da postoji dovoljan krug ljudi koje mogu navući na prevaru.
Pecanje preko maila
U stručnim krugovima ovakva vrst prevare poznata je i kao ‘phishing’, a neke procjene govore da je takve pošte u ukupnom prometu između ‘optimističnih’ dva i ‘pesimističnih’ sedam posto. U konceptu ‘phishinga’ od vas se zapravo izvlače osobni podaci što za konačni cilj ima krađu identiteta nakon čega je slobodan put do ‘obijanja’ bankovnih računa.
Stoga ne treba nasjedati na svaki zahtjev za slanjem podataka od institucija s kojima imate posla, bilo da je riječ o bankama, poreznoj ili pak društvenim mrežama. Također, poželjno je i dobro paziti na linkove koji vode na lažne stranice, a koje izgledom podsjećaju na stvarne. Ipak, u svemu je i jedna dobra vijest – stručnjaci tu smiruju situaciju – da je devet od deset takvih pokušaja prilično prozirno.
Nagradne igre na Facebooku
Lani smo pak imali još jedan zanimljiv pokušaj krađe identiteta. Tijekom ljeta su se na Facebooku pojavile stranice na kojima su prevaranti skriveni iza imena popularnih brendova organizirali lažne nagradne igre. ‘Dobitnici’ su za uzvrat trebali poslati preslike svojih osobnih dokumenata i osobne podatke pa je MUP izdao upozorenje građanima da to ne čine.
Tri mjeseca poslije stiglo je novo upozorenje policije – očito je prevara pala na plodno tlo. MUP-ovci su tako upozorili da se takve objave nipošto ne dijele na vlastitim Facebook stranicama te da se fotografije osobnih isprava ne šalju putem društvenih mreža ili elektroničke pošte.
Agencija za zaštitu osobnih podataka bila je još temeljitija pa je poslala upozorenje koje i u ovoj situacije nije zgoreg ponoviti.
“Građanima savjetujemo da ne dijele olako svoje osobne podatke i osobne podatke drugih osoba ako za to nemaju pristanak te da ne bacaju u koš za smeće račune, ispise, prijepise i slične papire na kojima se nalaze osobni podaci. Isto tako osobito apeliramo na građane da odgovorno i savjesno raspolažu svojim osobnim podacima, da podatke ne dostavljaju nepoznatim osobama, a poseban oprez nužan je prilikom korištenja usluga informacijskog društva”, upozorili su iz AZOP-a.
Je li ‘libanonska petlja’ prošlost?
Osim interneta, i bankomati su na meti kradljivaca. Nekada je bila popularna tzv. ‘libanonska petlja’ koja se – makar se radi o zastarjeloj tehnologiji – s vremena na vrijeme i zadnjih godina pojavljivala kao termin u crnoj kronici. Uređaj izgleda kao komad plastike koji je zakvačen za ulaz na kartice i koji je potom proguta. Prevarant tu treba i ‘odigrati’ te ponuditi pomoć oštećenoj osobi.
Ispričao bi mu da je i njemu progutana kartica te da treba ponoviti PIN. Nakon što bi žrtva ukucala PIN a pokušaj se pokazao neuspješnim, prevarant bi potom izvukao karticu iz bankomata i ‘počastio se’. Doduše, na debitnim karticama za manje iznose sada ne treba PIN, otud vjerojatno i povratak ‘petlji’ u modu.
Kako znati da je bankomat sumjiv?
Daleko sofisticarniji su skimeri, ovdje bi ih se mnogla nazvati i ‘ubiračima’ koji skidaju podatke s magnetne trake. No, i kad se podaci skinu, kradljvicima je potreban PIN. Zato se u kombinaciji sa skimerima koriste i skrivene kamere za snimanje PIN-a ili se čak montiraju lažne tipkovnice na bankomatu.
Zato nekad i nije dovoljno rukom ili nekim predmetom sakriti PIN, ali i tu možete koristiti neke trikove kako bi izbjegli rizik. Najpouzdaniji su bankomati koji se nalaze u bankama ili mjestima pod video-nadzorom. Također, valja i provjeriti je li bankomat neobičan. Obično su promjene na vrhu bankomata, čitačima kartice i tipkovnici. Recimo, čest slučaj je da je utor za slušalice loše postavljen, da su sumnjive boje bankomata, a sumnju vam može izazvati i da bankomat kasno vrati karticu.
Izvor: 100posto
