PICULA PITAO KOMISIJU O PROGRAMIMA UKLANJANJA MORSKOG OTPADA IZ JADRANA
Zbog zatrpavanja plaža u Trsteniku na Pelješcu smećem iz susjedne Crne Gore i Albanije te brojnih mailova koje je dobio od zabrinutih građana, zastupnik Tonino Picula postavio je pitanje Europskoj komisiji: “Koje mjere poduzimate kako bi umanjili problem morskog otpada i ostvarili cilj dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine?”
U svom jednominutnom govoru na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, zastupnik Picula upozorio je da je “u posljednjih 100 godina proizvodnja smeća porasla za 10 puta, a do 2025. godine svijet bi trebao proizvoditi dvostruko više smeća nego sada. Značajan dio proizvedenog otpada završava u moru te ozbiljno ugrožava ekosustav mora, okoliš i zdravlje. 80% tog morskog otpada na kopnu i 20% na moru, rezultat je isključivo ljudskih aktivnosti”.
Kao potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, pohvalio je projekte MARELITT i Derelict Fishing Gear (DeFishGear), prekogranični projekt financiran iz fondova EU. Njegov je glavni cilj pomoći kod integriranog planiranja kako bi se smanjio utjecaj aktivnosti koje proizvode morski otpad i osigurati održivo upravljanje morskog i obalnog područja Jadranskog mora.
“Aktivnosti projekta provodi multidisciplinarni tim uključujući akademsku zajednicu, istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti i nevladine udruge iz svih sedam zemalja Jadranskog mora. Vrijednost projekta je 5.353.765 € te će se provoditi do kraja ožujka ove godine”, istaknuo je Picula i postavio dodatno pitanje Komisiji: “Planirate li nastavak ovog programa ili pokretanje novog programa koji će se baviti pitanjem morskog otpada u Jadranu?”
Morski otpad ne poznaje granice i predstavlja stalan problem koji se širi izvan granica od izvora onečišćenja. Iako više od 40 % stanovništva Europske unije živi u obalnim područjima, prikupljanje otpada uglavnom se provodi na inicijativu lokalnih zajednica i udruga za zaštitu okoliša bez znanja o opsegu problema odnosno kao reakcija na posljedice, kao nedavno na Trsteniku, upozorio je Picula.
“Uz ekološki trošak, morski otpad ima i društveno-ekonomski utjecaj koji pogađa obalne zajednice jer čista jeobala od ključnog značaja za turizam. Ključno je zato govoriti o problemu morskog otpada u obalnom području Hrvatske kojeg u velikim količinama pronalazimo na plažama i morskom dnu, a donose ga morske struje i vjetrovi iz susjednih jadranskih zemalja”.
Poražavajuća je činjenica da godišnje otprilike 10 milijuna tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Koordinirana suradnja zemalja radi efikasnijeg rješavanja problema morskog otpada ključna je za ostvarivanje važnog cilja: dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine.
